Bolujem od srčanog popuštanja – što sad?

Srčano popuštanje je stanje koje nastaje kad je Vaše srce preslabo da bi izbacilo dovoljno krvi za potrebe organizma zbog čega se krv i višak tekućine zadržavaju u plućima, odnosno u nogama i trbuhu. 

Kada posumnjati na srčano popuštanje?

Simptomi koji upućuju na srčano popuštanje su:

• slabije podnošenje napora
• otežano disanje u hodu po ravnom, uzbrdo ili uza stepenice
• otežano disanje u ležećem položaju zbog čega si morate noću povećavati broj jastuka na kojima spavate
• buđenje iz sna zbog osjećaja nedostatka zraka
• oticanje nogu
• oticanje trbuha

Ako imate neki od ovih simptoma, potrebno se javiti na kardiološki pregled i obradu.

Kako se liječi srčano popuštanje?

Prva linija liječenja srčanog popuštanja su lijekovi. Svi bolesnici u terapiju trebaju dobiti 4 vrste lijekova za koje se pokazalo da smanjuju simptome i produljuju život:

• ACE-inhibitor/ARB/ARNI – skupina lijekova koji djeluju na renin-angiotenzin-aldosteronski sustav (RAAS). To je sustav hormona u tijelu koji regulira krvni tlak i količinu tekućine u organizmu. U srčanom popuštanju RAAS sustav je prekomjerno aktiviran što za posljedicu ima pojačano zadržavanje tekućine i dodatno opterećenje srca.
• Betablokator – lijek koji usporava srčanu frekvenciju i omogućuje mu lakše punjenje, a ima značajno djelovanje unutar pojedine stanice srca kojim sprječava daljnje propadanje srčane funkcije.
• Antagonist mineralokortikoidnih receptora – lijek koji također djeluje na renin-angiotenzin-aldosteronski sustav i potiče izmokravanje viška tekućine.
• SGLT-2 inhibitor – lijek koji se primarno koristio u liječenju šećerne bolesti, a pokazao je značajnu korist u srčanom popuštanju u bolesnika sa, ali i bez šećerne bolesti.

Dodatno se za smanjenje simptoma dodajte i peti lijek – furosemid, koji služi za izmokravanje viška nakupljene tekućine. 

Ključ liječenja je postupno dovesti gore navedene lijekove na maksimalnu podnošljivu dozu kako bi ostvarili svoj puni učinak. Problem je što lijekovi iz prve tri skupine ujedno snižavaju krvni tlak i djeluju na bubrežnu funkciju, stoga uvođenje i povećanje doze mora ići postupno kako bi se izbjegle nuspojave. 

Kako izgleda praćenje bolesnika sa srčanim popuštanjem?

U liječenju bolesnika sa srčanim popuštanjem ključno je redovito praćenje. Nedavno je objavljena nadopuna smjernica za liječenje srčanog popuštanja Europskog kardiološkog društva, koja se bavi upravo ovom problematikom, odnosno po prvi put daje vremenske okvire koliko često i na koji način je potrebno pratiti bolesnike koji su liječeni u bolnici zbog srčanog popuštanja. 

Nakon boravka u bolnici zbog akutnog srčanog popuštanja, preporuka je da se unutar 6 tjedana od otpusta doze lijekova dovedu na maksimalne podnošljive doze, i to na sljedeći način (Tablica 1):

• Početak davanja lijekova treba biti unutar 2 dana prije otpusta iz bolnice
• Dva dana nakon otpusta iz bolnice slijedi prva kontrola i pokušaj povisivanja doza lijekova na barem polovicu preporučene doze
• Dva tjedna nakon otpusta iz bolnice slijedi pokušaj povisivanja doza lijekova na punu preporučenu dozu
• Prvi, drugi, treći i šesti tjedan od otpusta je potrebno napraviti kontrolu koja uključuje: praćenje simptoma, mjerenje tlaka, pulsa i vađenje krvi za određivanje vrijednosti kalija, bubrežne funkcije i markera srčanog popuštanja (NT-proBNP).
•  

Tablica 1. Preporuke Europskog kardiološkog društva za praćenje bolesnika nakon boravka u bolnici zbog srčanog popuštanja. K – kalij, eGFR – procijenjena glomerularna filtracija, NT-proBNP – marker srčanog popuštanja

Bolesnici koji su na taj način liječeni i praćeni su dulje živjeli i imali manji broj ponovljenih boravaka u bolnici od onih koji su bili praćeni rjeđe, odnosno onaok kako se trenutno prate u svakodnevnoj praksi. Nažalost, u današnjem preopterećenom zdravstvenom sustavu, ovakvo praćenje najčešće nije moguće, ali je potrebno osvijestiti da preporuke postoje i raditi na poboljšanju pružene skrbi za bolesnika.

Kako mogu voditi brigu o svojoj bolesti?

Ako bolujete od srčanog popuštanja i dalje možete živjeti kvalitetno. Ono što je važno je da se pridržavate plana liječenja na sljedeći način:

• Redovito uzimajte svu propisanu terapiju
• Redovito se važite (zadržavanje tekućine uzrokuje porast tjelesne težine koji točno korelira s viškom tekućine u ogranizmu, čime sami možete na vrijeme primijetiti pogoršanje ili povisiti dozu lijeka za izmokravanje)
• Nastavite biti aktivni koliko Vam to Vaše stanje dozvoljava (krećite se do granice zaduhe i umora nakon čega odmorite, nemojte se forsirati preko svojih mogućnosti)
• Provodite dijetu sa smanjenim unosom soli jer sol dodatno zadržava tekućinu u organizmu
• Bilježite svoje simptome kako biste ih mogli pokazati svom liječniku
• Idite redovito na kontrole
• Ukoliko primijetite pogoršanje simptoma, javite se na raniju kardiološku kontrolu

Kada se moram javiti u hitni prijem?

U slučaju naglog pogoršanja simptoma, poglavito u vidu nedostatka zraka u mirovanju, potrebno se javiti u hitni prijem. To se zove akutna dekompenzacija i zahtijeva liječenje venskim pripravcima za izmokravanje i pomoć u radu srca. U hitni prijem se potrebno javiti i u slučaju gubitka svijesti ili višestrukih uključivanja kardioverter-defibrilatora.

Naučite više o svojoj bolesti

Što je srčano popuštanje?

Srčano popuštanje je bolest sa sve većom učestalošću u svijetu, pogotovo razvijenom, poglavito zbog boljeg liječenja srčanih bolesti, zbog čega ljudi s tom dijagnozom dulje i bolje žive. 

Učestalost srčanog popuštanja raste s dob ii iznosi oko 1% u osoba mlađih od 50 godina, međutim raste na preko 10% u osoba iznad 70 godina. 

Srčano popuštanje nije jedna dijagnoza, već klinički sindrom koji uključuje simptome otežanog disanja (dispneje), oticanja nogu i intolerancije napora, a nastaje zbog poremećene sistoličke, dijastoličke (ili obje) funkcije srca. 

Što su sistola i dijastola?

Jedan otkucaj srca predstavlja jedan srčani ciklus. Srčani ciklus se sastoji od dvije faze – sistole i dijastole. U sistoli se srce stisne i ispumpa krv u krvotok (desna strana srca u pluća, lijeva strana srca u ostatak tijela). U dijastoli se srce puni krvlju i rasteže te se priprema za novi “izbačaj”. 

Sistolička funkcija srca označava rad srca u sistoli i “snagu” srca kojom izbacuje krv u krvotok, a dijastolička funkcija sposobnost srca da se dovoljno rastegne kako bi primilo krv koju treba izbaciti dalje. Ako neka od tih funkcija oslabi, nastaju simptomi srčanog popuštanja.

Što je srčano popuštanje sa sniženom ejekcijskom frakcijom?

Poremećaj sistoličke funkcije lijeve strane srca se očituje padom tzv. ejekcijske frakcije (EF), koja se mjeri na ultrazvuku srca. 

Normalna sistolička funkcija lijeve strane srca je oko 60% (srce u jednom otkucaju izbaci u krvotok 60% krvi koja se nalazi u njemu). Ako je sistolička funkcija lijeve strane srca manja od 50%, uz prateće simptome, govorimo o srčanom popuštanju sa sniženom ejekcijskom frakcijom (HFrEF – eng. heart failure with reduced ejection fraction za EF <40%, odnosno HFmrEF – eng. heart failure with mildily reduced ejection fraction za EF 41-49%). 

Što je srčano popuštanje s očuvanom ejekcijskom frakcijom?

Srce s poremećenom dijastoličkom funkcijom također daje simptome srčanog popuštanja. Ako osoba ima simptome srčanog popuštanja, znakove dijastoličke disfunkcije na ultrazvuku srca i očuvanu sistoličku funkciju srca, govorimo o srčanom popuštanju s očuvanom ejekcijskom frakcijom (HFpEF – eng. heart failure with preserved ejection fraction).

Koji su uzroci srčanog popuštanja?

Najčešći uzroci srčanog popuštanja su ishemijska bolest srca (bolest srčanih krvnih žila, preboljeli infarkt), dugogodišnja arterijska hipertenzija, bolesti srčanih zalistaka i aritmije. 

Ta stanja mogu uzrokovati pad sistoličke funkcije lijeve klijetke i onda govorimo o kardiomiopatiji. Dodatni uzroci kardiomiopatije mogu biti upale srčanog mišića (miokarditisi), bolesti nakupljanja (npr. amiloidoza), određeni lijekovi koji se koriste u liječenju karcinoma, zračenje prsnog koša. 

Uzrok kardiomiopatije često nije poznat, pa govorimo o idiopatskoj kardiomiopatiji, a posebna skupina kardiomiopatija su nasljedne kardiomiopatije koje se pojavljuju unutar pojedinih obitelji.

Kako se dijagnosticira srčano popuštanje?

Bolesnici koji navode simptome u vidu otežane tolerancije napora, zaduhe u hodu po ravnome, uzbrdo ili uza stepenice, nemogućnost ležanja na ravnom zbog nedostatka zraka, oticanje nogu ili trbuha, trebaju biti upućeni na pregled kardiologa i kardiološku obradu. 

Liječnik razgovorom o dosadašnjim bolestima, bolestima u obitelji i simptomima stječe uvid u moguće uzroke simptoma. Kliničkim pregledom, koji uključuje slušanje srca, pluća, opipavanje trbuha i nogu se dobiva dojam o težini simptoma i također o mogućim uzrocima. 

Svim bolesnicima u kojih se postavi sumnja na srčano popuštanje je potrebno napraviti ultrazvuk srca da se utvrdi funkcija srca te pretpostave mogući uzroci bolesti (npr. suženje zalistka, proširenje srčanih šupljina, slabost pojedinog dijela srca koji upućuje na bolest srčanih krvnih žila, itd.). Ovisno o nalazu ultrazvuka srca bolesnika se upućuje na daljnju obradu (laboratorijsku i slikovnu).

Kakva je prognoza bolesnika sa srčanim popuštanjem?

Iako su prognoza i preživljenje bolesnika sa srčanim popuštanjem značajno popravljeni unazad nekoliko desetljeća, smrtnost od tog kliničkog sindroma je i dalje visoka.

 Različita istraživanja pokazuju smrtnost od čak 50-67% unutar 5 godina od postavljanja dijagnoze, što je veća smrtnost nego od većine najčešćih karcinoma. 

S obzirom na navedeno, istraživači diljem svijeta kontinuirano rade na razvoju novih terapija u svrhu poboljšanja prognoze bolesnika s tom bolešću. 

Kardiološka društva prate rezultate istraživanja i sve novitete uvrštavaju u svoje smjernice za liječenje kojima se vode kardiolozi u svom svakodnevnom radu.

Što se još koristi u liječenju srčanog popuštanja osim lijekova?

Osim lijekova, u liječenju srčanog popuštanja se koriste i elektrostimulatori (pacemakeri). Postoje dvije vrste elektrostimulatora koji se koriste u srčanom popuštanju. 

Prva skupina su implantabilni kardioverter-defibrilatori (ICD – eng. implantable cardioverter defibrillator). Njihova uloga je “zaštitna” – oni stalno prate srčani ritam i u slučaju pojave smrtonosne aritmije se uključuju i prekidaju aritmiju isporukom električne energije unutar srca. 

Druga skupina su tzv. resinkronizacijski elektrostimulatori (CRT – eng. cardiac resynchronisation therapy) koji pomažu sinkronizaciji otkucaja između lijeve i desne strane srca i mogu poboljšati ejekcijsku frakciju.

U slučajevima kad se iscrpe mogućnosti liječenja lijekovima i eletrostimulatorima, za najteže bolesnike ostaju još dvije opcije – ugradnja srčane pumpe i presađivanje (transplantacija) srca. To su postupci koji se mogu provoditi samo u visokospecijaliziranim bolnicama i po strogim kriterijima. U Republici Hrvatskoj takve postupke rade KBC Zagreb (Rebro) i KB Dubrava.

Poruka za bolesnike

Iako srčano popuštanje predstavlja ozbiljnu dijagnozu, ona ne znači da ne možete nastaviti živjeti kvalitetno. Vodite računa o svom zdravlju, uzimajte lijekove, pratite tjelesnu težinu i simptome, budite aktivni, ne konzumirajte sol i redovito se kontrolirajte. 

Ukoliko imate bilo kakvih nejasnoća ili bojazni, obratite se svom kardiologu. Kardiolozi u Poliklinici Došen imaju dugogodišnje iskustvo u liječenju i praćenju bolesnika sa srčanim popuštanjem, uvijek u skladu s najnovijim preporukama stručnih društava.

Izvori:

1. McDonagh TA, Metra M, Adamo M, Gardner RS, Baumbach A, et al.; ESC Scientific Document Group. 2021 ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure. Eur Heart J. 2021 Sep 21;42(36):3599-3726. doi: 10.1093/eurheartj/ehab368. Erratum in: Eur Heart J. 2021 Oct 14;: PMID: 34447992.
2. McDonagh TA, Metra M, Adamo M, Gardner RS, Baumbach A, et al.; ESC Scientific Document Group. 2023 Focused Update of the 2021 ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure. Eur Heart J. 2023 Aug 25:ehad195. doi: 10.1093/eurheartj/ehad195. Epub ahead of print. PMID: 37622666.
3. Mebazaa A, Davison B, Chioncel O, Cohen-Solal A, Diaz R, Filippatos G, et al. Safety, tolerability and efficacy of up-titration of guideline-directed medical therapies for acute heart failure (STRONG-HF): a multinational, open-label, randomised, trial. Lancet 2022; 400:1938–52. https://doi.org/10.1016/S0140-6736(22)02076-1