Kako živjeti nakon srčanog udara?

U ranijim blogovima pisali smo o uzrocima bolova u prsima. 

Kao najčešći opasni uzrok bolova u prsima navodimo srčani udar ili infarkt miokarda kojeg je bitno na vrijeme prepoznati kako bi se pružila pravovremena medicinska pomoć i spriječile komplikacije ovog stanja. 

Svako odgađanje odlaska u hitni prijem ili zvanja izvanbolničke hitne službe rezultira nepotrebno visokim rizikom od nagle srčane smrti.

Dolazak u bolnicu

U liječenju srčanog udara presudno je što kraće vrijeme od trenutka začepljenja krvne žile i nastanka simptoma do otvaranja krvne žile postavljanjem premosnice ili stenta. 

Ukoliko je riječ o brzoj intervenciji (unutar 2 sata od početka bolova u prsima), onda možemo očekivati dobar dugoročni rezultat s manjim posljedicama na srčani mišić. Naime, dok je krvna žila začepljena, dio srčanog mišića kojeg je žila hranila odumire. Samim time, što je to vrijeme duže, to će i posljedice biti veće. 

Bolesnici s nekompliciranim srčanim udarom u bolnici borave 4-5 dana radi monitoriranja (primarno zbog opasnosti od smrtonosnih aritmija), a potom se otpuštaju na kućno liječenje. 

Kako je riječ o naglom oboljenju, susretanjem s osjećajem vlastite smrtnosti (ponekad i iz punog zdravlja), bolesnicima često zbog početnog šoka nije niti jasno kako se dalje ponašati i kako nastaviti živjeti.

Boravak u bolnici

Nakon svakog infarkta miokarda radi se inicijalna procjena posljedica. Ukoliko je riječ o relativno kasnoj intervenciji i velikom području infarkta (ovisno o veličini žile – veća žila odgovorna je za veći udio u srčanom mišiću), onda su posljedice velike i zahtijevaju dulje liječenje. 

Ultrazvukom srca procjenjuje se inicijalno stanje i funkcija srčanog mišića koja može varirati od blagog do teškog oštećenja. U skladu s tim se propisuju lijekovi te se ističe važnost regulacije svih postojećih rizičnih čimbenika koji su doveli do srčanog udara. 

Prvenstveno se misli na prestanak pušenja, redukciju tjelesne mase, striktnu kontrolu krvnog tlaka (ciljne vrijednosti oko 120/70 mmHg) i masnoća (ciljni LDL kolesterol 1.4 mmol/L). 

Osim preporuka za promjenu životnih navika, postizanje optimalnih vrijednosti krvnog tlaka i ciljnih vrijednosti masnoća u krvi uglavnom se postiže kombinacijom lijekova koje je potrebno redovito uzimati. 

Kako je riječ o 5,6 ili više tableta koje je potrebno svakodnevno popiti, mnogi bolesnici ne ustraju na redovitom uzimanju terapije, što dugoročno daje loše rezultate. 

Potrebno je naglasiti da ti lijekovi ne služe samo snižavanju tlaka ili masnoća već dugoročno omogućuju bolji oporavak srčanog mišića. Za bolju ustrajnost preporučujemo nabavku kutijica za lijekove u koje se stavlja tjedna terapija. 

Uz navedenu terapiju obavezno se daju i lijekovi koji „razrjeđuju“ krv, tzv. antiagregacijska terapija, koja je bitna kako ne bi došlo do začepljenja stenta, što se prezentira novim srčanim udarom. 

Što po otpustu iz bolnice?

Nakon povratka kući postupno se treba vratiti u životnu normalu. 

Ukoliko je oštećenje srčanog mišića blago to se postiže relativno brzo. Potrebno se svakodnevno kretati, ispočetka blažim intenzitetom, a potom polako pojačavati napore. 

Treba izbjegavati nagla, intenzivna opterećenja te se posvetiti duljim šetnjama, vožnji bicikla i slično. 

Ukoliko se dobro osjećate, povratak na posao može se očekivati unutar tjedan dana od otpusta iz bolnice. Iznimke su bolesnici sa teškim fizičkim poslovima koji se o navedenom moraju posavjetovati sa svojim liječnikom obiteljske medicine.

U slučaju umjerenog oštećenja srčanog mišića pravila su slična kao ranije navedena samo se povratak u normalu odvija sporijim tempom. 

Prije otpusta iz bolnice posavjetujte se s kardiologom koji će Vas precizno savjetovati kako i kada početi sa rehabilitacijom te kada je okvirno vrijeme povratka na posao. I dalje se preporučuju svakodnevne šetnje umjerenim tempom sa postupnim pojačavanjem napora. 

U slučaju teških oštećenja srčanog mišića povratak u normalu je spor i treba uzeti dovoljno vremena kako biste se privikli na novonastalu situaciju. 

U ovakvim slučajevima bitne su redovite kontrole, kako liječnika obiteljske medicine, tako i kardiološke kontrole na kojima se pomno optimiziraju doze lijekova. 

Redovitije kontrole potrebne su kako bi se izbjegle epizode srčanog popuštanja i samim time nove hospitalizacije. 

U svakom slučaju, jako je bitno održavanje krvnog tlaka u granicama normale, svakodnevno vaganje (dobivanje na težini govori u prilog nakupljanja suviška tekućine) i praćenje kliničkog stanja (s osvrtom na probleme s disanjem i bolove u prsima). 

Imam li pravo na rehabilitaciju?

Svim bolesnicima nakon preboljelog infarkta miokarda se preporučuje da se uključe u edukativni program kardiološke rehabilitacije tijekom kojega se provodi edukacija o terapiji, prirodi bolesti i slično. HZZO odobrava stacionarnu (u toplicama) ili ambulantnu rehabilitaciju koju vam propisuje vaš liječnik obiteljske medicine.

Kad se javljam na prvu kontrolu?

Prvu kardiološku kontrolu očekujte kroz 3-6 mjeseci. Prije otpusta ćete dobiti upute za vađenje krvi zbog određivanja razine masnoća, prvo vađenje je potrebno napraviti već unutar 6 tjedana. S nalazom se javljate liječniku obiteljske medicine ili kardiologu kako bi se titrirale doze lijekova za masnoće.

Kroz par mjeseci dobro je napraviti ergometrijsko testiranje kako bi se pod kontrolom liječnika procijenila funkcijska sposobnost bolesnika te dale preporuke za daljnje izlaganje naporima.

Dobrom suradnjom kardiologa i bolesnika ostvaruje se brži i efikasniji povratak u normalan život što utječe na bolju kvalitetu života i smanjuje stopu nepotrebnih komplikacija. 

Kad se moram javiti u hitnu službu?

Osobe koje su preboljele srčani udar imaju veći rizik od ponovljenog srčanog udara. Ako osjetite pritisak ili žarenje u prsima koji traju dulje od 10 minuta ili su praćeni mučninom, preznojavanjem, gubitkom svijesti ili otežanim disanjem, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć. 

Na žurni pregled liječnika je potrebno otići ako primjećujete pogoršanje u toleriranju uobičajenih napora, zaduhu, nemogućnost ležanja na ravnome zbog gušenja ili oticanje potkoljenica. 

Također, ako primjetite da u naporu imate kratkotrajni pritisak u prsima koji popusti na nekoliko minuta mirovanja, morate se javiti na raniju kardiološku kontrolu.

Dermapen i Profhilo

Dermapen i Profhilo  – 2 najučinkovitija tretmana nakon ljeta i izlaganja suncu!

Znaš li svoj broj?

Hrvatski zavod za javno zdravstvo službeno je objavio dvije velike kampanje u organizaciji Hrvatske lige za hipertenziju.

Bolujem od srčanog popuštanja – što sad?

Srčano popuštanje je stanje koje nastaje kad je Vaše srce preslabo da bi izbacilo dovoljno krvi za potrebe organizma zbog čega se krv i višak tekućine zadržavaju u plućima, odnosno u nogama i trbuhu.

Listopad – mjesec podizanja svijesti o raku dojke

Listopad je mjesec podizanja svijesti o raku dojke. To je prilika za skretanje pozornosti na važnost prevencije i ranog otkrivanja raka dojke jer je vjerojatnost izlječenja veća od 90% kad se otkrije na vrijeme.  Što je rak dojke? Rak dojke je zloćudna bolest koja...

Naručite se na pregled već danas!

Zagreb

Karlovac

Naručite se na pregled online već danas!

Kako Vam možemo pomoći?