Kako izgleda kardiološki pregled?

Što sve uključuje kardiološki pregled i kada ga je preporučeno prvi puta učiniti?

Kardiovaskularne bolesti još su uvijek vodeći uzrok smrti u Republici Hrvatskoj. Važno je na vrijeme prepoznati i liječiti bolesti srca i krvnih žila zato što fatalne komplikacije često nastaju naglo (npr. infarkt miokarda ili disekcija – prsnuće aorte) i zato što bolest može napredovati u fazu kada se više ne može znatnije pomoći bilo kakvim metodama. 

Kardiološki pregled je temeljni medicinski pregled koji se bavi procjenom zdravlja srca i krvnih žila. Ovaj pregled može uključivati niz testova i procjena kako bi se utvrdilo opće stanje srca, otkrili potencijalni problemi ili rizici te postavila odgovarajuća dijagnoza i terapija. Prvi kardiološki pregled s uvidom u stanje srca i krvožilnog sustava preporučuje se učiniti u 40-toj godini života (iako dob može varirati), posebice ako spadate u rizičnu skupinu (imate rizične čimbenike) i ako ste izloženi dugotrajnom stresu. Naravno, pregled kardiologa učinit ćete i ranije ako imate određene tegobe.

Faktori rizika za nastanak bolesti srca i krvnih žila su:

• povišene masnoće u krvi
• prekomjerna tjelesna težina
• pušenje, alkohol
• muški spol
• povišene vrijednosti krvnog tlaka 
• šećerna bolest
• nedovoljna tjelesna aktivnost
• svakodnevna izloženost stresu
• bolesti srca i krvnih žila u obitelji

Simptomi koje nikako ne biste smjeli zanemariti kada je riječ o zdravlju srca: bol u prsima, zaduha, poremećaji svijesti, lupanje i preskakanje srca, loše podnošenje napora. Ovisno o Vašem zdravstvenom stanju i faktorima rizika, kardiolog će odrediti koje će testove i preglede obaviti. 

Među uobičajene dijelove kardiološkog pregleda ubrajaju se:

1. Anamneza: Razgovor s kardiologom o Vašim simptomima, medicinskoj povijesti, obiteljskoj anamnezi i životnim navikama (pušenje, prehrana, tjelesna aktivnost, itd.).
2. Fizikalni pregled: Liječnik će izvršiti opći pregled Vašeg tijela, poslušati srce i pluća, vratne krvne žile, opipati pulzacije krvnih žila na nogama te provjeriti znakove eventualnih problema.
3. Elektrokardiogram (EKG): Snimanje električnih impulsa srca koje pomaže u otkrivanju nepravilnosti srčanog ritma ili drugih problema srca.
4. Laboratorijski testovi: Krvni testovi mogu pružiti informacije o razinama kolesterola, glukoze, srčanih enzima (npr. troponin, NTproBNP) i drugih pokazatelja zdravlja srca.
5. Ehokardiografija: Ultrazvuk srca koji omogućuje procjenu srčane strukture i funkcije, funkcije srčanih zalistaka i snimanje srčanih pokreta.
6. Test opterećenja – ergometrija: Također poznat kao stres-test, omogućuje procjenu srčane funkcije tijekom vježbanja kako bi se otkrile nepravilnosti koje se možda ne vide pri mirovanju.
7. Holter EKG-a: Uređaj koji bilježi vaš srčani ritam tijekom 24 sata ili dulje, omogućujući praćenje eventualnih aritmija ili nepravilnosti.
8. Holter tlaka (KMAT): Uređaj koji mjeri Vaš tlak u pravilnim razmacima kroz 24 sata kako bi se utvrdile vrijednosti kroz dan i noć i korigirala terapija.
9. Koronarna angiografija / koronarografija: Invazivni postupak u kojem se koristi kontrastno sredstvo kako bi se procijenila suženja krvnih žila srca (koronarnih arterija).

Nakon učinjene obrade, kardiolog će preporučiti adekvatnu terapiju te nakon postavljanja dijagnoze i početka liječenja slijedi podjednako važan proces, a to je praćenje bolesnika kroz vrijeme pri čemu u potpunosti dolazi do izražaja suradnja bolesnika i kardiologa na obostrano zadovoljstvo.