
Kako izgleda kardiološki pregled?
Što sve uključuje kardiološki pregled i kada ga je preporučeno prvi puta učiniti?
Kardiovaskularne bolesti još su uvijek vodeći uzrok smrti u Republici Hrvatskoj. Važno je na vrijeme prepoznati i liječiti bolesti srca i krvnih žila zato što fatalne komplikacije često nastaju naglo (npr. infarkt miokarda ili disekcija – prsnuće aorte) i zato što bolest može napredovati u fazu kada se više ne može znatnije pomoći bilo kakvim metodama.
Kardiološki pregled je temeljni medicinski pregled koji se bavi procjenom zdravlja srca i krvnih žila. Ovaj pregled može uključivati niz testova i procjena kako bi se utvrdilo opće stanje srca, otkrili potencijalni problemi ili rizici te postavila odgovarajuća dijagnoza i terapija. Prvi kardiološki pregled s uvidom u stanje srca i krvožilnog sustava preporučuje se učiniti u 40-toj godini života (iako dob može varirati), posebice ako spadate u rizičnu skupinu (imate rizične čimbenike) i ako ste izloženi dugotrajnom stresu. Naravno, pregled kardiologa učinit ćete i ranije ako imate određene tegobe.
Faktori rizika za nastanak bolesti srca i krvnih žila su:
- povišene masnoće u krvi
- prekomjerna tjelesna težina
- pušenje, alkohol
- muški spol
- povišene vrijednosti krvnog tlaka
- šećerna bolest
- nedovoljna tjelesna aktivnost
- svakodnevna izloženost stresu
- bolesti srca i krvnih žila u obitelji
Simptomi koje nikako ne biste smjeli zanemariti kada je riječ o zdravlju srca: bol u prsima, zaduha, poremećaji svijesti, lupanje i preskakanje srca, loše podnošenje napora. Ovisno o Vašem zdravstvenom stanju i faktorima rizika, kardiolog će odrediti koje će testove i preglede obaviti.
Među uobičajene dijelove kardiološkog pregleda ubrajaju se:
- Anamneza: Razgovor s kardiologom o Vašim simptomima, medicinskoj povijesti, obiteljskoj anamnezi i životnim navikama (pušenje, prehrana, tjelesna aktivnost, itd.).
- Fizikalni pregled: Liječnik će izvršiti opći pregled Vašeg tijela, poslušati srce i pluća, vratne krvne žile, opipati pulzacije krvnih žila na nogama te provjeriti znakove eventualnih problema.
- Elektrokardiogram (EKG): Snimanje električnih impulsa srca koje pomaže u otkrivanju nepravilnosti srčanog ritma ili drugih problema srca.
- Laboratorijski testovi: Krvni testovi mogu pružiti informacije o razinama kolesterola, glukoze, srčanih enzima (npr. troponin, NTproBNP) i drugih pokazatelja zdravlja srca.
- Ehokardiografija: Ultrazvuk srca koji omogućuje procjenu srčane strukture i funkcije, funkcije srčanih zalistaka i snimanje srčanih pokreta.
- Test opterećenja – ergometrija: Također poznat kao stres-test, omogućuje procjenu srčane funkcije tijekom vježbanja kako bi se otkrile nepravilnosti koje se možda ne vide pri mirovanju.
- Holter EKG-a: Uređaj koji bilježi vaš srčani ritam tijekom 24 sata ili dulje, omogućujući praćenje eventualnih aritmija ili nepravilnosti.
- Holter tlaka (KMAT): Uređaj koji mjeri Vaš tlak u pravilnim razmacima kroz 24 sata kako bi se utvrdile vrijednosti kroz dan i noć i korigirala terapija.
- Koronarna angiografija / koronarografija: Invazivni postupak u kojem se koristi kontrastno sredstvo kako bi se procijenila suženja krvnih žila srca (koronarnih arterija).
Nakon učinjene obrade, kardiolog će preporučiti adekvatnu terapiju te nakon postavljanja dijagnoze i početka liječenja slijedi podjednako važan proces, a to je praćenje bolesnika kroz vrijeme pri čemu u potpunosti dolazi do izražaja suradnja bolesnika i kardiologa na obostrano zadovoljstvo.
Svjetski dan srca
Svake godine se 29. rujna, s ciljem bolje prevencije kardiovaskularnih bolesti, obilježava Svjetski dan srca. Kardiovaskularne bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih žila, su najčešći uzrok smrti na svijetu i u Republici Hrvatskoj. U usporedbi s ostalim zemljama...
Najbolje vrijeme za pregled madeža je – DANAS!
Svaka osoba se bar jednom u životu susrela s pitanjem zdravlja kože. S obzirom na to da je koža najveći organ našeg tijela…
Uloga ključnih nutrijenata: Kako pravilna prehrana može smanjiti rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti?
Kardiovaskularne bolesti, kao što su srčani udar i moždani udar, predstavljaju ozbiljan globalni zdravstveni izazov zbog velikog broja oboljelih te su vodeći uzrok smrti u svijetu. Srećom, većina faktora rizika za ove bolesti podložna je promjenama, a jedan od...
CIN I – sve što je potrebno znati!
CIN I (cervikalna intraepitelna neoplazija) označava prisustvo abnormalno (displastično) promijenjenih stanica u obrisku (Papa testu) vrata maternice (cerviksa). Razlozi nastanka CIN-a su različiti, a jedan od najčešćih razloga svakako je infekcija HPV-om. Humani...
Posebna ponuda u svibnju – Majčin dan
U Zagrebu je 04.03.2023. otvorena podružnica Poliklinike Došen. Novootvorena podružnica nalazi se u Darwinovoj ulici u Zagrebu i u njoj će klijenti moći obaviti mnoge specijalističke i dijagnostičke preglede.
Prirođene bolesti srca u odraslih
ŠTO SU PRIROĐENE BOLESTI (GREŠKE) SRCA? Prirođene bolesti srca (PBS) obuhvaćaju poremećaje u građi i funkciji srca i velikih krvnih žila koji nastaju tijekom fetalnog razvoja. Učestalost PBS je oko 1 na 100 živorođene djece. Nije poznat točan uzrok nastajanja...
Otvorena je nova podružnica Poliklinike Došen u Zagrebu
U Zagrebu je 04.03.2023. otvorena podružnica Poliklinike Došen. Novootvorena podružnica nalazi se u Darwinovoj ulici u Zagrebu i u njoj će klijenti moći obaviti mnoge specijalističke i dijagnostičke preglede.
Mjesec svjesnosti o endometriozi
U mjesecu u kojem obilježavamo Međunarodni dan žena kao proslavu socijalnih, kulturnih, ekonomskih i političkih uspjeha ljepšeg spola, ujedno obilježavamo i Mjesec svjesnosti o endometriozi, gorućeg problema preko 180 milijuna žena diljem svijeta. Endometrioza je...
Što je arterijska hipertenzija?
Arterijska hipertenzija je trajno povišenje sistoličke (≥140 mmHg), dijastoličke (≥90 mmHg) ili obiju vrijednosti krvnog tlaka u mirovanju.
Bol u prsima
Angina pektoris je simptom koji ukazuje na nedostatnu opskrbljenost srčanog mišića krvlju, što rezultira tipičnim bolovima u prsima…