Kako izgleda kardiološki pregled?

Što sve uključuje kardiološki pregled i kada ga je preporučeno prvi puta učiniti?

Kardiovaskularne bolesti još su uvijek vodeći uzrok smrti u Republici Hrvatskoj. Važno je na vrijeme prepoznati i liječiti bolesti srca i krvnih žila zato što fatalne komplikacije često nastaju naglo (npr. infarkt miokarda ili disekcija – prsnuće aorte) i zato što bolest može napredovati u fazu kada se više ne može znatnije pomoći bilo kakvim metodama. 

Kardiološki pregled je temeljni medicinski pregled koji se bavi procjenom zdravlja srca i krvnih žila. Ovaj pregled može uključivati niz testova i procjena kako bi se utvrdilo opće stanje srca, otkrili potencijalni problemi ili rizici te postavila odgovarajuća dijagnoza i terapija. Prvi kardiološki pregled s uvidom u stanje srca i krvožilnog sustava preporučuje se učiniti u 40-toj godini života (iako dob može varirati), posebice ako spadate u rizičnu skupinu (imate rizične čimbenike) i ako ste izloženi dugotrajnom stresu. Naravno, pregled kardiologa učinit ćete i ranije ako imate određene tegobe.

Faktori rizika za nastanak bolesti srca i krvnih žila su:

  • povišene masnoće u krvi
  • prekomjerna tjelesna težina
  • pušenje, alkohol
  • muški spol
  • povišene vrijednosti krvnog tlaka 
  • šećerna bolest
  • nedovoljna tjelesna aktivnost
  • svakodnevna izloženost stresu
  • bolesti srca i krvnih žila u obitelji

Simptomi koje nikako ne biste smjeli zanemariti kada je riječ o zdravlju srca: bol u prsima, zaduha, poremećaji svijesti, lupanje i preskakanje srca, loše podnošenje napora. Ovisno o Vašem zdravstvenom stanju i faktorima rizika, kardiolog će odrediti koje će testove i preglede obaviti. 

Među uobičajene dijelove kardiološkog pregleda ubrajaju se:

  1. Anamneza: Razgovor s kardiologom o Vašim simptomima, medicinskoj povijesti, obiteljskoj anamnezi i životnim navikama (pušenje, prehrana, tjelesna aktivnost, itd.).
  2. Fizikalni pregled: Liječnik će izvršiti opći pregled Vašeg tijela, poslušati srce i pluća, vratne krvne žile, opipati pulzacije krvnih žila na nogama te provjeriti znakove eventualnih problema.
  3. Elektrokardiogram (EKG): Snimanje električnih impulsa srca koje pomaže u otkrivanju nepravilnosti srčanog ritma ili drugih problema srca.
  4. Laboratorijski testovi: Krvni testovi mogu pružiti informacije o razinama kolesterola, glukoze, srčanih enzima (npr. troponin, NTproBNP) i drugih pokazatelja zdravlja srca.
  5. Ehokardiografija: Ultrazvuk srca koji omogućuje procjenu srčane strukture i funkcije, funkcije srčanih zalistaka i snimanje srčanih pokreta.
  6. Test opterećenjaergometrija: Također poznat kao stres-test, omogućuje procjenu srčane funkcije tijekom vježbanja kako bi se otkrile nepravilnosti koje se možda ne vide pri mirovanju.
  7. Holter EKG-a: Uređaj koji bilježi vaš srčani ritam tijekom 24 sata ili dulje, omogućujući praćenje eventualnih aritmija ili nepravilnosti.
  8. Holter tlaka (KMAT): Uređaj koji mjeri Vaš tlak u pravilnim razmacima kroz 24 sata kako bi se utvrdile vrijednosti kroz dan i noć i korigirala terapija.
  9. Koronarna angiografija / koronarografija: Invazivni postupak u kojem se koristi kontrastno sredstvo kako bi se procijenila suženja krvnih žila srca (koronarnih arterija).

Nakon učinjene obrade, kardiolog će preporučiti adekvatnu terapiju te nakon postavljanja dijagnoze i početka liječenja slijedi podjednako važan proces, a to je praćenje bolesnika kroz vrijeme pri čemu u potpunosti dolazi do izražaja suradnja bolesnika i kardiologa na obostrano zadovoljstvo.

Bolujem od srčanog popuštanja – što sad?

Srčano popuštanje je stanje koje nastaje kad je Vaše srce preslabo da bi izbacilo dovoljno krvi za potrebe organizma zbog čega se krv i višak tekućine zadržavaju u plućima, odnosno u nogama i trbuhu.

Listopad – mjesec podizanja svijesti o raku dojke

Listopad je mjesec podizanja svijesti o raku dojke. To je prilika za skretanje pozornosti na važnost prevencije i ranog otkrivanja raka dojke jer je vjerojatnost izlječenja veća od 90% kad se otkrije na vrijeme.  Što je rak dojke? Rak dojke je zloćudna bolest koja...

Kako živjeti nakon srčanog udara?

U ranijim blogovima pisali smo o uzrocima bolova u prsima.  Kao najčešći opasni uzrok bolova u prsima navodimo srčani udar ili infarkt miokarda kojeg je bitno na vrijeme prepoznati kako bi se pružila pravovremena medicinska pomoć i spriječile komplikacije ovog...

CIN I – sve što je potrebno znati!

CIN I (cervikalna intraepitelna neoplazija) označava prisustvo abnormalno (displastično) promijenjenih stanica u obrisku (Papa testu) vrata maternice (cerviksa). Razlozi nastanka CIN-a su različiti, a jedan od najčešćih razloga svakako je infekcija HPV-om. Humani...