Holter EKG

Holter EKG-a je mali uređaj koji bilježi srčani ritam kroz 24 sata, a ponekad i dulje. Sustav ambulantnog snimanja EKG-a je osmislio dr. Norman J. Holter 1957. godine, po kome je pretraga dobila ime.

Preporuča se u slučajevima kad je potrebno više informacija o tome kako vaše srce radi nego što to može dati običan EKG. 

Holter EKG nije rezerviran samo za osobe koje osjećaju neku aritmiju, već ga je potrebno raditi i u većini drugih kardioloških bolesti i stanja s obzirom da gotovo sve kardiološke bolesti povisuju rizik nastanka aritmije koju osoba uopće ne mora osjetiti.

Osim toga, i neke druge bolesti mogu biti posljedica asimptomatske aritmije srca, kao npr. moždani udar.

Za Holter EKG-a ćete morati dvaput dolaziti u polikliniku – jednom za postavljanje i jednom za vraćanje uređaja. 

Kod postavljanja će vam se prvo snimiti običan EKG. Nakon toga medicinska sestra lijepi elektrode (papirnate naljepnice s ljepilom nalik na gel) na površinu kože prsnog koša. Na te elektrode se postavljaju žice koje vode do malog uređaja za snimanje, veličine mobitela, kojeg nosite u torbici oko struka. Postupak traje oko 15-30 minuta.

Prije odlaska kući ćete dobiti Dnevnik aktivnosti u koji morate upisivati svoje aktivnosti tijekom dana i simptome ukoliko ste ih osjetili. Liječnik će prilikom analize Holtera posebnu pažnju posvetiti vremenima koje ste unijeli u Dnevnik, zato ga trebate voditi precizno. 

Važno je da za vrijeme nošenja holtera radite sve svoje uobičajene aktivnosti, osim tuširanja, kupanja i sl. Preporučljivo je raditi aktivnosti koje vam inače izazivaju simptome.

Uređaj nosite 24 sata i nakon toga ga vraćate u polikliniku na analizu i očitanje. Nalaz je najčešće gotov istog, a najkasnije za 2-3 dana.

Holter EKG se preporučuje u sljedećim situacijama:

• U dijagnostici palpitacija, odnosno osjećaja aritmije srca
• U redovnom praćenju osoba s poznatom srčanom aritmijom
• U obradi vrtoglavica, omaglica i sinkope (gubitka svijesti)
• U obradi bolova u prsima 
• U obradi nakon moždanog udara kad se sumnja na povremene epizode fibrilacije ili undulacije atrija
• Bolesnicima nakon preboljelog srčanog udara (link na blog Infarkt miokarda)
• Bolesnicima s kardiomiopatijama (slabošću srčanog mišića)
• Za provjeru sigurnosti i učinka propisane terapije
• Za detekciju proaritmijskih učinaka lijekova koji se daju za liječenje aritmije srca
• Za utvrđivanje rizika od nagle srčane smrti u zdravih osoba ili osoba s poznatom bolesti srca

Holter EKG-a je iznimno precizan uređaj i može zabilježiti sljedeća stanja: supraventrikulske i ventrikulske tahikardije, fibrilaciju i undulaciju atrija, supraventrikulske i ventrikulske ekstrasistole, atrioventrikulski blok, sindrom produljenog QT, bradikardiju.

Što ako nalaz Holtera EKG nije uredan?

Liječnik će analizirati Holter EKG i napisati nalaz. Ukoliko su u njemu zabilježeni poremećaji ritma koji zahtijevaju daljnju obradu ili liječenje, odmah ćete u nalazu dobiti preporuke za daljnje postupanje.

Ako ste imali osjećaj palpitacija za vrijeme nošenja Holtera, a nalaz pristigne uredan, to znači da je s vašim srcem sve u redu i da ste samo pojačano svjesni svojih otkucaja. Uredan nalaz Holtera EKG može djelovati psihološki i umiriti pacijenta. 

Što su palpitacije?

Palpitacije, odnosno osjećaj lupanja srca, su jedan od najčešćih simptoma s kojim se bolesnici javljaju u kardiološku ambulantu.

Palpitacije su subjektivni doživljaj snažnog, nepravilnog ili ubrzanog (tahikardija) lupanja srca i najčešće su bezopasne i traju kratko. Međutim, mogu biti simptom stvarnog poremećaja srčanog ritma, odnosno aritmije, stoga je važno EKG-om isključiti bolest.

Kako su aritmije često kratkog trajanja, ponekad pacijenti ne stignu do svog liječnika kako bi snimili EKG za vrijeme osjećaja lupanja srca. Također, neki pacijenti osjete lupanje srca kad legnu ili u snu ili ih lupanje srca probudi iz sna. Ponekad se palpitacije javljaju u specifičnim situacijama, npr. nakon jela ili odlaska na WC. 

Za takve pacijente Holter EKG-a je prva pretraga u dijagnostici aritmije jer snima srčanu aktivnost kroz 24-72 sata, a ponekad čak i duže, i na taj način povećava šansu za “hvatanje” povremene aritmije srca ako ona postoji.

Što je sinkopa?

Sinkopa je medicinski termin za gubitak svijesti koji nastaje kad do mozga ne dolazi dovoljno krvi. Kad netko “padne u nesvijest”, odnosno zamrači mu se pred očima i padne na pod zbog gubitka mišićnog tonusa, nakon čega uslijedi brzi oporavak svijesti, kažemo da je doživio sinkopu. Sinkopa najčešće nije znak ozbiljne bolesti.

Međutim, sinkopa može biti upozoravajući simptom nekog drugog ozbiljnog stanja i može dovesti do ozljede. Holter EKG-a je obavezna pretraga u obradi sinkope.

Postoji i termin presinkope – osoba ima osjećaj da će izgubiti svijest (zamrači joj se pred očima, uz osjećaj slabosti, “praznine” u glavi, što može biti praćeno lupanjem srca, preznojavanjem ili mučninom), ali ne dođe do sinkope.

U obradi sinkope liječniku je svakako potrebno navesti i epizode presinkope i okolnosti u kojima su se javljale.

Gubitak svijesti u srčanom udaru, moždanom udaru, epileptičnom napadu, kod ozljede glave, udarca u glavu ili u hipoglikemiji se ne smatra sinkopom.

Koji su uzroci i vrste sinkopa?

Sinkopa nastaje zbog nedovoljnog dotoka krvi u mozak. Uzroci sinkope su mnogobrojni, ali najčešće ih dijelimo na:

1. Kardiogene sinkope – zbog srčanih bolesti ili stanja od kojih su najčešći

• • Aritmije: za vrijeme tahikardije (ubrzanog rada srca) ili bradikardije (usporenog rada srca) srce ne radi efikasno i do mozga ne dolazi dovoljno krvi obogaćene kisikom što može uzrokovati sinkopu
  • Disekcija aorte: ozbiljno stanje u kojem dolazi do rascjepa stijenke aorte uz koje se često dogodi kratkotrajni gubitak svijesti kojeg prati snažna bol u prsima i/ili trbuhu. To je rijetko ali životno ugrožavajuće stanje
  • Aortna stenoza: suženje zalistka između srca i aorte

2. Refleksne sinkope (neuralno posredovane, vazovagalne, vazodepresorne) – najčešća vrsta sinkopa, nastaju kao refleksni odgovor naodređene okidače pri čemu dolazi do usporavanja frekvencije srca i proširenja krvnih žila što dovodi do pada krvnog tlaka.
Najčešća je vazovagalna sinkopa koja se javlja u 1/3 opće populacije. Uobičajeni okidači su:

• • Krv (sinkopa kad osoba vidi krv)
  • Injekcije/igle (vađenje krvi ili davanje injekcije)
  • Dugotrajno stajanje, pogotovo u vrućem i zagušljivom prostoru
  • Nagla i neočekivana trauma, stres, bol

U starijih muškaraca je česta mikcijska sinkopa koja predstavlja gubitak svijesti nakon mokrenja, obično u noći.

3. Ortostatska hipotenzija – sinkopa ili presinkopa koje se javljaju kod naglog ustajanja, odnosno nagle promjene položaja tijela, kad krv zbog gravitacije teže dolazi do mozga. Ortostatska hipotenzija se definira kao pad sistoličkog krvnog tlaka za 20 mmHg ili više prilikom stajanja. Česta je u starijih osoba, pogotovo u slučaju slabije konzumacije tekućine ili kod određenih lijekova koji se koriste za liječenje arterijske hipertenzije.

4. Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) – stanje koje uzrokuje pad tlaka i ubrzan rad srca i osjećaj slabosti i vrtoglavice ili gubitak svijesti pri ustajanju u stojeći položaj ili pri dugotrajnom stajanju, i obično zahvaća mlađe žene. 

Cijena Holter EKG-a je 65€.

Osim Holter EKG-a, u poliklinici je moguće obaviti i drugu neinvazivnu kardiološku dijagnostiku. Dostupne usluge možete pogledati u našem cjeniku.