Bol u prsima

Bol u prsima je relativno čest simptom i jedan od najčešćih razloga za javljanje bolesnika u hitnu službu. Kad se javi bol u prsima potrebno je razaznati radi li se o banalnom uzroku bolova ili je potrebno, bez odgađanja, potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Uzroci bolova u prsima su najčešće bezopasni, poput blagih ozljeda mišića ili prsne kosti, upala u zglobovima koji su smješteni u području rebara, posljedica gastritisa, anksioznosti i slično.

S druge strane, imamo hitna i po život opasna stanja, koja zahtijevaju neodgodivu medicinsku pomoć. U daljnjem tekstu pokušat ćemo objasniti kako razlikovati po život opasna stanja od situacija koje ne zahtijevaju daljnju obradu. U slučaju nedoumica, ipak savjetujemo da se potraži hitna pomoć kako bi se situacija uspješno razrješila.

Bol u prsima koja ne zahtijeva žurnu obradu

Bezopasni uzroci koji su odgovorni za bol u prsima najčešće su vezani uz mišićno-koštane tegobe bolesnika. U tom slučaju bol u prsima se javlja i provocira na određeni pokret te se prestankom određene radnje bolovi smanjuju. Ukoliko možete napipati mjesto gdje se javlja bol, i samim dodirom dodatno provocirati bolove, onda je očito riječ o mišićno-koštanom problemu i u tom slučaju nije Vam potrebna hitna medicinska pomoć. Pogotovo ako imate povijest sličnih tegoba koje bi popuštale na primjenu analgetske terapije, nemate razloga za dodatnu brigu.

Od ostalih, bezazlenih stanja, često susrećemo probleme sa želucem, u vidu refluksne bolesti u kojoj se javlja povrat kiselog želučanog sadržaja u jednjak. Simptomi se očituju u vidu žgaravice, a osjete se kao pečenje iza prsne kosti. Tegobe često popuštaju nakon uzimanja hrane ili lijekova protiv žgaravice. Navedeno se češće javlja noću, kod ležećeg položaja, a popušta nakon ispijanja čaše vode i slično.

Također je bitno navesti anksioznost kao mogući uzrok nelagode u prsima. Bolesnici koji su izloženi emocionalnom stresu često imaju problema s udahom (najčešće opisuju kao nemogućnost potpunog udaha što često bude praćeno nelagodom u prsima nakon par pokušaja).

Simptomi se najčešće javljaju navečer, u mirnom okruženju, tipično neposredno prije spavanja. Obično su simptomi u početku slabog karaktera (rijetko se navodi bol, češće nelagoda u cijelom prsištu uz tipičnu nemogućnost potpunog udaha) te bolesnici rijetko isprva traže medicinsku pomoć.

U zatvorenom krugu dodatne zabrinutosti za vlastito zdravlje, simptomi iz dana u dan napreduju, nakon čega se neki bolesnici ipak javljaju u hitnu službu.

Ukoliko je riječ o simptomima koji traju iz dana u dan, po par sati bez prestanka, onda nije riječ o tzv. predinfakrtnom stanju ili problemima sa srcem, o čemu čemo dodatno pisati u zadnjem poglavlju.

U slučaju ovakvih simptoma najbolje se obratiti liječniku obiteljske medicine koji će nakon kratke obrade (anamnestičkih podataka, kliničkog pregleda i EKG-a) procijeniti o daljnjim koracima koji u idealnim uvjetima uključuju i psihološko savjetovanje.

Bolovi u prsima koji zahtijevaju žurnu obradu

Od drugih uzorka bolova u prsima koja zahtijevaju obradu u kraćem roku bitno je spomenuti upalu plućne (pleuritis) i srčane maramice (perikarditis). Riječ je u upalnom zbivanju ovojnica koje obavijaju srce i pluća.

Najčešće se radi o virusnoj upali, no može se raditi o bakterijskoj i autoimunoj etiologiji te tuberkulozi. Bolest obično započinje povišenom temperaturom, a u narednim satima, odnosno danima javlja se bol koja je lokalizirana u jednom mjestu, a pojačava se udahom ili promjenom položaja tijela (lakše je u sjedećem položaju s nagibom prema naprijed).

Bolest je potrebno rano utvrditi te sukladno tome i liječiti, a ponekad je potrebno i kraće praćenje u bolničkim uvjetima kako bi se izbjegle potencijalne komplikacije. U daljnjem tekstu opisati ćemo po život opasna stanja koja zahtijevaju neodgodivu medicinsku pomoć.

Bolesti aorte (disekcija aorte i ruptura aorte)

Najveća arterija u tijelu zove se aorta i ona provodi krv bogatu kisikom u sve organe našeg tijela.

Bolesti aorte su izrazito komplicirane i predstavljaju po život opasna stanja. Disekcija aorte je puknuće unutarnjeg sloja aorte (postoje tri sloja u stijenci krvne žile) koje dovodi do raslojavanja i punjenja zida aorte krvlju. Stanje je izrazito hitno jer predstavlja visoki rizik od potpunog puknuća unutarnjeg iskrvarenja.

Mora se liječiti operacijom ili postavljanjem stenta putem krvne žile u preponi.

Najčešći simptomi su naglo nastali bolovi u prsima sa širenjem u leđa, između obje lopatice, praćeni preznojavanjem, osjećajem slabosti, ponekad i gubitkom svijesti. Simptomi se često javljaju odmah nakon jačeg fizičkog napora, podizanja teškog tereta i slično.

Ruptura aorte je pucanje cijelog zida aorte koja se najčešće javlja u stanjima u kojima je aortna stijenka već od ranije oslabljena ili proširena (aneurizma ili proširenje aorte). Sve akutne bolesti aorte zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.

Srčani udar (infarkt miokarda)

Srčani udar ili infarkt miokarda urgentno je stanje s visokom smrtnošću, a posljedica je naglog začepljenja jedne od tri žile koje opsrkbljuju srčani mišić, a zovu se koronarne arterije.

Potrebno je na vrijeme prepoznati simptome srčanog udara i reagirati zvanjem hitne pomoći. Simptomi srčanog udara su tipični i očituju se bolovima u prsima koji obično nisu lokalizirani u jednoj točki, nego na širem području oko prsne kosti – bolesnici tipično polažu otvoreni dlan na prsnu kost kada opisuju mjesto bolova. Bolovi se ne mogu provocirati pokretom, udahom ili promjenom položaja tijela, stalno su prisutni i ne prolaze na uzimanje hrane ili tekućine.

Bolesnici često koriste sljedeće fraze kada opisuju bolove – “kao da mi netko sjedi na prsima” ili “poput kamena na prsima”. U nekim slučajevima simptomi nisu posve tipični pa je potrebno obratiti pozornost i na sljedeća stanja:

Ukoliko imate bolove u gornjem dijelu trbuha, a da su praćeni preznojavanjem, omaglicama, vrtoglavicama i nagonom na povraćanje te niskim krvnim tlakom – također je potrebno potražiti hitnu pomoć jer se može raditi o tzv. infarktu donje srčane stijenke.

Većina bolesnika koja doživi srčani udar naknadno prizna da su unazad par dana osjetili blagu nelagodu u prsima, uglavnom provociranu naporom, no nisu smatrali da je potrebno tražiti medicinsku pomoć. Iz tog razloga, u sljedećem odlomku ćemo govoriti detaljnije o simptomima tzv. predinfarktnog stanja ili angini pektoris.

Angina pektoris

Angina pektoris (ili angina pectoris) je simptom koji ukazuje na nedostatnu opskrbljenost srčanog mišića krvlju, što rezultira tipičnim bolovima u prsima kod stanja u kojima je srčanom mišiću potrebna bolja prokrvljenost (npr. u fizičkom naporu).

Tipično se opisuje kao pritisak u prsima koji se javlja u fizičkom opterećenju ili prilikom izlaska na hladni zrak, u trajanju od par minuta do otprilike 15 minuta.

Ukoliko simptomi traju dulje potrebno je zvati hitnu pomoć jer postoji realna mogućnost da se radi o akutnom srčanom udaru. Tipično simptomi popuste nakon kraćeg odmora i opet se javljaju u novom opterećenju.

Svaka novonastala angina pektoris zahtijeva hitnu hospitalizaciju i kardiološku obradu, a navedeno stanje se može laički nazvati predinfarktnim stanjem. Obično je riječ o značajnom suženju koronarne arterije koje, ukoliko se na vrijeme intervenira, ne dovodi do trajnog oštećenja srčanog mišića.

Ukoliko ste od ranije poznati koronarni bolesnik u kojega se suženja koronarnih arterija ne mogu razriješiti intervencijama, postoji mogućnost da se postojanje angine pektoris prihvati kao trajno, te se daju lijekovi koji smanjuju učestalost tegoba. U tim slučajevima bolesnicima se ne predlaže izlaganje većim fizičkim opterećenjima, a pojava simptoma ne zahtijeva hitnu obradu. 

Bolujem od srčanog popuštanja – što sad?

Srčano popuštanje je stanje koje nastaje kad je Vaše srce preslabo da bi izbacilo dovoljno krvi za potrebe organizma zbog čega se krv i višak tekućine zadržavaju u plućima, odnosno u nogama i trbuhu.

Listopad – mjesec podizanja svijesti o raku dojke

Listopad je mjesec podizanja svijesti o raku dojke. To je prilika za skretanje pozornosti na važnost prevencije i ranog otkrivanja raka dojke jer je vjerojatnost izlječenja veća od 90% kad se otkrije na vrijeme.  Što je rak dojke? Rak dojke je zloćudna bolest koja...

Kako živjeti nakon srčanog udara?

U ranijim blogovima pisali smo o uzrocima bolova u prsima.  Kao najčešći opasni uzrok bolova u prsima navodimo srčani udar ili infarkt miokarda kojeg je bitno na vrijeme prepoznati kako bi se pružila pravovremena medicinska pomoć i spriječile komplikacije ovog...