Kako živjeti nakon srčanog udara (infarkta miokarda)?

U ranijim blogovima pisali smo o uzrocima bolova u prsima. Kao najčešći opasni uzrok bolova u prsima navodimo srčani udar ili infarkt miokarda kojeg je bitno na vrijeme prepoznati kako bi se pružila pravovremena medicinska pomoć i spriječile komplikacije ovog stanja. Svako odgađanje odlaska u hitni prijem ili zvanja izvanbolničke hitne službe rezultira nepotrebno visokim rizikom od nagle srčane smrti.

Dolazak u bolnicu

U liječenju srčanog udara presudno je što kraće vrijeme od trenutka začepljenja krvne žile i nastanka simptoma do otvaranja krvne žile postavljanjem premosnice ili stenta. Ukoliko je riječ o brzoj intervenciji (unutar 2 sata od početka bolova u prsima), onda možemo očekivati dobar dugoročni rezultat s manjim posljedicama na srčani mišić. Naime, dok je krvna žila začepljena, dio srčanog mišića kojeg je žila hranila odumire. Samim time, što je to vrijeme duže, to će i posljedice biti veće. Bolesnici s nekompliciranim srčanim udarom u bolnici borave 4-5 dana radi monitoriranja (primarno zbog opasnosti od smrtonosnih aritmija), a potom se otpuštaju na kućno liječenje. Kako je riječ o naglom oboljenju, susretanjem s osjećajem vlastite smrtnosti (ponekad i iz punog zdravlja), bolesnicima često zbog početnog šoka nije niti jasno kako se dalje ponašati i kako nastaviti živjeti.

Boravak u bolnici

Nakon svakog infarkta miokarda radi se inicijalna procjena posljedica. Ukoliko je riječ o relativno kasnoj intervenciji i velikom području infarkta (ovisno o veličini žile – veća žila odgovorna je za veći udio u srčanom mišiću), onda su posljedice velike i zahtijevaju dulje liječenje. Ultrazvukom srca procjenjuje se inicijalno stanje i funkcija srčanog mišića koja može varirati od blagog do teškog oštećenja. U skladu s tim se propisuju lijekovi te se ističe važnost regulacije svih postojećih rizičnih čimbenika koji su doveli do srčanog udara. Prvenstveno se misli na prestanak pušenja, redukciju tjelesne mase, striktnu kontrolu krvnog tlaka (ciljne vrijednosti oko 120/70 mmHg) i masnoća (ciljni LDL kolesterol 1.4 mmol/L). Osim preporuka za promjenu životnih navika, postizanje optimalnih vrijednosti krvnog tlaka i ciljnih vrijednosti masnoća u krvi uglavnom se postiže kombinacijom lijekova koje je potrebno redovito uzimati. Kako je riječ o 5,6 ili više tableta koje je potrebno svakodnevno popiti, mnogi bolesnici ne ustraju na redovitom uzimanju terapije, što dugoročno daje loše rezultate. Potrebno je naglasiti da ti lijekovi ne služe samo snižavanju tlaka ili masnoća već dugoročno omogućuju bolji oporavak srčanog mišića, povoljno utječu i omogućuju bolji oporavak. Za bolju ustrajnost preporučujemo nabavku kutijica za lijekove u koje se stavlja tjedna terapija. Uz navedenu terapiju obavezno se daju i lijekovi koji „razrjeđuju“ krv, tzv. antiagregacijska terapija, koja je bitna kako ne bi došlo do začepljenja stenta, što se prezentira novim srčanim udarom. 

Što po otpustu iz bolnice?

Nakon povratka kući postupno se treba vratiti u životnu normalu. Ukoliko je oštećenje srčanog mišića blago to se postiže relativno brzo. Potrebno se svakodnevno kretati, ispočetka blažim intenzitetom, a potom polako pojačavati napore. Treba izbjegavati nagla, intenzivna opterećenja te se posvetiti duljim šetnjama, vožnji bicikla i slično. Ukoliko se dobro osjećate, povratak na posao može se očekivati unutar tjedan dana od otpusta iz bolnice. Iznimke su bolesnici sa teškim fizičkim poslovima koji se o navedenom moraju posavjetovati sa svojim liječnikom obiteljske medicine. 

U slučaju umjerenog oštećenja srčanog mišića pravila su slična kao ranije navedena samo se povratak u normalu odvija sporijim tempom. Prije otpusta iz bolnice posavjetujte se s kardiologom koji će Vas precizno savjetovati kako i kada početi sa rehabilitacijom te kada je okvirno vrijeme povratka na posao. I dalje se preporučuju svakodnevne šetnje umjerenim tempom sa postupnim pojačavanjem napora. U slučaju nedostatka zraka u manjim naporima (šetnja po ravnome 10ak minuta) ili čak u mirovanju, potrebno se javiti nadležnom liječniku obiteljske medicine radi reevaluacije i optimizacije terapije. 

U slučaju teških oštećenja srčanog mišića povratak u normalu je spor i treba uzeti dovoljno vremena kako biste se privikli na novonastalu situaciju. U ovakvim slučajevima bitne su redovite kontrole, kako liječnika obiteljske medicine, tako i kardiološke kontrole na kojima se pomno optimiziraju doze lijekova. Redovitije kontrole potrebne su kako bi se izbjegle epizode srčanog popuštanja i samim time nove hospitalizacije. U svakom slučaju, jako je bitno održavanje krvnog tlaka u granicama normale, svakodnevno vaganje (dobivanje na težini govori u prilog nakupljanja suviška tekućine) i praćenje kliničkog stanja (s osvrtom na probleme s disanjem i bolove u prsima). 

Svim bolesnicima nakon preboljelog infarkta miokarda se preporučuje da se uključe u edukativni program kardiološke rehabilitacije tijekom kojega se provodi edukacija o terapiji, prirodi bolesti i slično. Kroz par mjeseci dobro je napraviti ergometrijsko testiranje kako bi se pod kontrolom liječnika procijenila funkcijska sposobnost bolesnika te dale preporuke za daljnje izlaganje naporima. Dobrom suradnjom kardiologa i bolesnika ostvaruje se brži i efikasniji povratak u normalan život što utječe na bolju kvalitetu života i smanjuje stopu nepotrebnih komplikacija. 

Svjetski dan srca

Svake godine se 29. rujna, s ciljem bolje prevencije kardiovaskularnih bolesti, obilježava Svjetski dan srca. Kardiovaskularne bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih žila, su najčešći uzrok smrti na svijetu i u Republici Hrvatskoj. U usporedbi s ostalim zemljama...

Kako izgleda kardiološki pregled?

Što sve uključuje kardiološki pregled i kada ga je preporučeno prvi puta učiniti? Kardiovaskularne bolesti još su uvijek vodeći uzrok smrti u Republici Hrvatskoj.

CIN I – sve što je potrebno znati!

CIN I (cervikalna intraepitelna neoplazija) označava prisustvo abnormalno (displastično) promijenjenih stanica u obrisku (Papa testu) vrata maternice (cerviksa). Razlozi nastanka CIN-a su različiti, a jedan od najčešćih razloga svakako je infekcija HPV-om. Humani...

Posebna ponuda u svibnju – Majčin dan

U Zagrebu je 04.03.2023. otvorena podružnica Poliklinike Došen. Novootvorena podružnica nalazi se u Darwinovoj ulici u Zagrebu i u njoj će klijenti moći obaviti mnoge specijalističke i dijagnostičke preglede.

Prirođene bolesti srca u odraslih

ŠTO SU PRIROĐENE BOLESTI (GREŠKE) SRCA? Prirođene bolesti srca (PBS) obuhvaćaju poremećaje u građi i funkciji srca i velikih krvnih žila koji nastaju tijekom fetalnog razvoja. Učestalost PBS je oko 1 na 100 živorođene djece. Nije poznat točan uzrok nastajanja...

Mjesec svjesnosti o endometriozi

U mjesecu u kojem obilježavamo Međunarodni dan žena kao proslavu socijalnih, kulturnih, ekonomskih i političkih uspjeha ljepšeg spola, ujedno obilježavamo i Mjesec svjesnosti o endometriozi, gorućeg problema preko 180 milijuna žena diljem svijeta.  Endometrioza je...

Što je arterijska hipertenzija?

Arterijska hipertenzija je trajno povišenje sistoličke (≥140 mmHg), dijastoličke (≥90 mmHg) ili obiju vrijednosti krvnog tlaka u mirovanju.