Poligrafija

Bezbolna metoda otkrivanja najčešćih poremećaja spavanja

Iskusnih liječnika

Vrhunskih usluga

Godina iskustva

Zadovoljnih pacijenata

Budite se umorni i nemate koncentracije tijekom dana? Imate problem s hrkanjem i disanjem u snu?

Poligrafija je bezbolna pretraga koja otkriva najčešće poremećaje spavanja
Spavanje je bitan biološki proces koji se danas smatra ključnim za fizičko i mentalno zdravlje. Spavanje je nužan proces kod svih sisavaca, a ponašanje slično snu vidljivo je kod ptica, gmazova, vodozemaca, pa čak i insekata.

Poremećaje sa spavanjem može biti teško otkriti jer pacijenti znakove bolesti obično pripisuju drugim stanjima. Često se dogodi da najprije njihov partner zamijeti simptome poput hrkanja, buđenja tijekom noći ili “hvatanja zraka” kod spavanja.

Poligrafija je za pacijenta jednostavna, neinvazivna pretraga kojom se prati rad srca i disanje tijekom spavanja.

Poremećaji u spavanju jako su čest medicinski problem. Od toga su najčešći opstruktivna apneja u spavanju (OSA) i nesanica. Osobe koje boluju od apneje u snu ili nesanice osjećaju pospanost tijekom dana, imaju poteškoće s usnivanjem, osjećaj umora, sporo vrijeme reakcije, jutarnje glavobolje i slično. Ako Vi ili Vaš partner primjetite takve znakove, svakako je potrebno potražiti liječničku pomoć. Za dijagnosticiranje poremećaja spavanja koriste se studije spavanja, poligrafija i polisomnografija.

U kliničke svrhe, spavanje je podijeljeno u faze na temelju polisomnograma (PSG), pri čemu je svaka faza karakterizirana određenim elektroencefalografskim (EEG) valnim oblicima kao i tonusom mišića (putem elektromiograma, EMG) i pokretima očiju (putem elektrookulograma, EOG).

Dr. Hrvoje Grbavac je certificirani stručnjak za poremećaje spavanja i budnosti s kojim surađujemo u Poliklinici Došen. Iskusan je u kliničkom intervjuiranju, korištenju dijagnostičkih kriterija i sustava klasifikacije, korištenju dnevnika spavanja i ljestvica ocjenjivanja, kao i u svim aspektima polisomnografije.

Najmodernije dijagnostičke metode u području neurologije na jednom mjestu.

Poligrafija spavanja – postupak i priprema

Poligrafija je neinvazivna pretraga koja se izvodi pomoću prijenosnog uređaja u Vašem domu. Kako bi poligrafija bila uspješna, dobit ćete detaljne upute za postupanje s uređajem. Posebna priprema nije potrebna. Pažljivo praćenje uputa osoblja o korištenju uređaja osigurat će uspješno provođenje pretrage.

Uređaj za poligrafiju uključuje:

  • remen za prsa
  • nosnu kanilu
  • sondu u obliku štipaljke za prst.

Poligrafija mjeri otkucaje srca, razinu kisika u krvi, protok zraka i način disanja tijekom spavanja. Nakon testiranja, uređaj je potrebno sljedeće jutro vratiti u polikliniku. Ukoliko se poligrafijom ne detektira opstruktivna apneja u snu, a postoji sumnja na druge oblike
apneje, naš liječnik će vas uputiti na daljnje testiranje (polisomnografiju).

Ukoliko se dijagnosticira opstruktivna apneja u snu, odmah će Vam biti propisana terapija.

Poligrafija spavanja je zlatni standard u dijagnostici opstruktivne apneje u snu. Velika prednost za pacijenta je što se pretraga izvodi jednostavno, u udobnosti vlastitog doma.

Važnost poligrafije u otkrivanju poremećaja disanja tijekom spavanja

Poremećaji disanja povezani sa spavanjem su stanja abnormalnog i otežanog disanja tijekom spavanja, uključujući kronično hrkanje i apneju za vrijeme spavanja.

Neki poremećaji disanja povezani sa spavanjem imaju ograničen utjecaj na zdravlje, ali drugi mogu imati ozbiljne posljedice zbog potencijalnih učinaka na spavanje i ravnotežu kisika i ugljičnog dioksida u krvi.

Opstruktivna apneja za vrijeme spavanja (OSA) je poremećaj uzrokovan ponavljajućim kolapsom gornjih dišnih putova tijekom spavanja.
To je najčešći poremećaj disanja povezan sa spavanjem.

Prilikom poligrafije prati se disanje, razina kisika u krvi te otkucaji srca pa je ovom pretragom moguće uspješno dijagnosticirati prisutnost opstrukcijske apneje u spavanju.

Što se događa kada zaspimo?

Kratko u fiziologiji spavanja

Ljudski ciklus spavanja i budnosti reguliran je cirkadijalnim sustavom. Spavanje se može klasificirati u 2 glavne faze: spavanje bez brzih pokreta očiju (NREM spavanje) i spavanje s brzim pokretima očiju (REM spavanje). Tijekom spavanja prolazimo kroz više diskretnih NREM i REM ciklusa, a svaki ciklus traje oko 90 do 120 minuta. Tijekom normalnog noćnog sna od 8 sati se javlja oko 4 do 5 takvih ciklusa. Postotak NREM spavanja najveći je u prvom dijelu noći, dok REM spavanje prevladava u drugoj polovici.

REM spavanje karakterizira brza frekvencija EEG-a, odsutnost mišićnog tonusa i tipičnih brzih alterirajućih pokreta očiju, a trajanje mu je sve dulje kako noć odmiče.

Poremećaje spavanja dijelimo u više kategorija: nesanica, poremećaji disanja povezani sa spavanjem, centralni poremećaji hipersomnolencije, poremećaji cirkadijalnog ritma spavanja i budnosti, parasomnije i poremećaji pokreta povezani sa spavanjem.

Apneja u snu - simptomi i kako ih prepoznati

Ljudski ciklus spavanja i budnosti reguliran je cirkadijalnim sustavom. Spavanje se može klasificirati u 2 glavne faze: spavanje bez brzih pokreta očiju (NREM spavanje) i spavanje s brzim pokretima očiju (REM spavanje). Tijekom spavanja prolazimo kroz više diskretnih NREM i REM ciklusa, a svaki ciklus traje oko 90 do 120 minuta. Tijekom normalnog noćnog sna od 8 sati se javlja oko 4 do 5 takvih ciklusa. Postotak NREM spavanja najveći je u prvom dijelu noći, dok REM spavanje prevladava u drugoj polovici.

REM spavanje karakterizira brza frekvencija EEG-a, odsutnost mišićnog tonusa i tipičnih brzih alterirajućih pokreta očiju, a trajanje mu je sve dulje kako noć odmiče.

Poremećaje spavanja dijelimo u više kategorija: nesanica, poremećaji disanja povezani sa spavanjem, centralni poremećaji hipersomnolencije, poremećaji cirkadijalnog ritma spavanja i budnosti, parasomnije i poremećaji pokreta povezani sa spavanjem.

Apneja u snu - uzroci prekida disanja tijekom spavanja

OSA se javlja kada se mišići koji podupiru meka tkiva u grlu, kao što su jezik i meko nepce, opuste. To uzrokuje sužavanje i/ili zatvaranje dišnih puteva, trenutno prekidajući disanje.

Razdoblja u kojima disanje potpuno prestaje nazivamo apneja ili apneičke epizode. U OSA-i, normalan protok zraka više puta se zaustavlja tijekom noći. OSA je najčešća među starijim muškarcima, dok incidencija raste nakon menopauze, tako da su
stope slične u muškaraca i žena u postmenopauzi.

Za prethodno spomenute skupine preporuka je učiniti poligrafiju ako su prisutne poteškoće s disanjem ili prekidi disanja tijekom spavanja. Hrkanje je često povezano s OSA-om, osobito ako je hrkanje prekinuto razdobljima tišine. Hrkanje je uzrokovano protokom zraka koji se istiskuje kroz suženi dišni prostor. Hrkanje ne znači nužno nešto potencijalno ozbiljno, nema svatko tko hrče OSA-u, međutim hrkanje može biti znak da postoji opstrukcija disanja prilikom spavanja pa je potrebno istražiti njegov uzrok.

Neliječena OSA može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme kao što su visoki krvni tlak (hipertenzija), srčane bolesti, moždani udar, dijabetes (šećerna bolest), fibrilacija atrija (abnormalni srčani ritam), plućna hipertenzija.

Pravilnu dijagnozu omogućuju studije spavanja – poligrafija te polisomnografija. Pravovremeno postavljanje dobre dijagnoze i liječenje ključni su za sprječavanje komplikacija apneje u snu.

Čimbenici rizika za razvoj apneje u snu

Rizik za OSA se povećava ako imate fizičke značajke koje sužavaju gornje dišne putove.
Čimbenici rizika za OSA su:
– pretilost
– uvećani krajnici
– široki vrat (muškarci s veličinom ovratnika od 43 cm ili više, žene s veličinom ovratnika od 40 cm ili više).
– uvećan jezik
– retrognatija (abnormalno stražnje pozicioniranje donje čeljusti)
– usko nepce
– pušenje
– obiteljska povijest OSA-e.

Sljedeća su stanja povezana s OSA-om:
hipoventilacijski sindrom (poremećaj disanja kod pretilih osoba)
endokrina stanja, poput hipotireoze, akromegalije i sindroma policističnih jajnika
kronične plućne bolesti, poput astme, kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) i plućne fibroze
moždani udar
zatajenje srca ili bubrega
trudnoća

Dijagnoza apneje za vrijeme spavanja počinje kompletnom anamnezom i fizičkim pregledom. Liječnik će od vas zatražiti da ispunite upitnik o dnevnoj pospanosti, navikama spavanja i kvaliteti sna. OSA se dijagnosticira studijama spavanja (polisomnografija i respiratorna poligrafija). Studije spavanja koje se izvode u laboratoriju za spavanje ili kod kuće mogu
kvantificirati indeks apneje-hipopneje (AHI), koji je potreban za dijagnosticiranje OSA.

Apneja je potpuna opstrukcija protoka zraka, a hipopneja je djelomična opstrukcija protoka zraka; oba moraju trajati minimalno 10 sekundi.

Hipopneja se mjeri desaturacijom kisika od 3% ili više ili buđenjem iz sna. Indeks apneje-hipopneje izračunava se zbrajanjem svih apneja i hipopneja, a zatim dijeljenjem s ukupnim vremenom spavanja.

Nesanica utječe na mentalno zdravlje i povećava rizik od srčanih bolesti

Nesanica je čest poremećaj spavanja. Simptomi su poteškoće sa uspavljivanjem, održavanjem sna ili s kvalitetom sna. To se događa čak i ako imate vremena i pravo okruženje za dobar san. Nesanica vas može ometati u svakodnevnim aktivnostima i uzrokovati da se osjećate pospano tijekom dana. Također, može utjecati na Vaše pamćenje i koncentraciju a kronična nesanica povećava rizik od visokog krvnog tlaka, koronarne bolesti srca, dijabetesa i raka.

Kratkotrajna nesanica može biti uzrokovana stresom ili promjenama u Vašem rasporedu ili okruženju. Može trajati nekoliko dana ili tjedana. Kronična (dugotrajna) nesanica javlja se 3 ili više noći tjedno, traje više od 3 mjeseca i ne može se u potpunosti objasniti drugim zdravstvenim problemom.

Kako bi se dijagnosticirala nesanica, potrebna je detaljna anamneza o Vašim navikama spavanja te vođenje dnevnika spavanja.
Vaš liječnik također može preporučiti zdrave životne navike kao što je redoviti raspored spavanja, kognitivno bihevioralna terapija za nesanicu i lijekove koji će vam pomoći sa nesanicom.

Ostali poremećaji spavanja
Drugi poremećaji spavanja uključuju centralne poremećaje hipersomnolencije, poremećaje cirkadijalnog ritma i parasomnije.
Iznenadna i neodgodiva potreba za spavanjem tijekom dana – centralni poremećaji hipersomnolencije. Centralne poremećaje hipersomnolencije karakterizira teška dnevna pospanost, koja je prisutna unatoč normalnoj kvaliteti i vremenu spavanja.

Razlikujemo tri glavna podtipa:
narkolepsija tipa 1 (sa katapleksijom)
narkolepsija tipa 2
idiopatska hipersomnija (IH).

Narkolepsija tipa 1 nastaje gubitkom hipotalamičkih hipokretinskih neurona, dok patofiziologiju koja je u podlozi narkolepsije tipa 2 i IH tek treba u potpunosti razjasniti.
Liječenje sva tri poremećaja usredotočeno je na kontrolu pospanosti, uz dodatno liječenje katapleksije u bolesnika s narkolepsijom tipa 1.

Poremećaji cirkadijalnog ritma

Kada vaš unutarnji sat ne kuca kako treba

Poremećaji cirkadijalnog ritma, također poznati kao poremećaji ciklusa spavanja i budnosti, problemi su koji se javljaju kada unutarnji sat Vašeg tijela, koji Vam govori kada je vrijeme za spavanje ili buđenje, nije usklađen s vašom okolinom.
Vaš unutarnji sat, koji se naziva cirkadijalni sat, mijenja se otprilike svaka 24 sata. Ovi ciklusi od 24 sata koji se ponavljaju nazivaju se cirkadijalni ritam.

Vaše tijelo pokušava uskladiti vaš ciklus spavanja i budnosti sa znakovima iz okoline, kao što je izmjena dana i noći, kada jedete i kada ste fizički aktivni. Kada Vaš ciklus spavanja i budnosti nije usklađen s okolinom, možda ćete imati poteškoća sa spavanjem, a kvaliteta Vašeg sna može biti loša.

Poremećaji u Vašim obrascima spavanja mogu biti privremeni i uzrokovani vašim navikama spavanja, poslom ili putovanjem ili poremećaj cirkadijalnog ritma može biti dugoročan i uzrokovan starenjem, vašim genima ili zdravstvenim stanjem.
Možete imati simptome kao što su izrazita pospanost tijekom dana, smanjena budnost i problemi s pamćenjem i donošenjem odluka. Kako bi dijagnosticirao poremećaj cirkadijalnog ritma, liječnik će Vas pitati o vašim navikama
spavanja i može predložiti studiju spavanja – poligrafiju, polisomnografiju ili neke druge dijagnostičke testove.
Vaš plan liječenja ovisit će o vrsti i uzroku vašeg poremećaja cirkadijalnog ritma.

Ako se ne liječe, poremećaji cirkadijalnog ritma mogu povećati rizik od određenih zdravstvenih problema ili dovesti do nesreća na radnom mjestu i prometnih nesreća.

Mjesečarenje, pričanje u snu i paraliza sna

Znakovi parasomnije

Parasomnija je poremećaj spavanja koji uzrokuje abnormalno ponašanje tijekom spavanja. Ponašanje se može pojaviti tijekom bilo koje faze sna, uključujući prijelaz iz budnog stanja u spavanje i obrnuto.

Osim toga, neke parasomnije mogu biti opasne jer niste svjesni svoje okoline. Također mogu imati nuspojave povezane sa zdravljem, kao što je psihički stres.

Vrste parasomnije:
parasomnije koje se javljaju u non-REM fazama – mjesečarenje (somnabulizam), pričanje u snu, noćni strahovi (teror), konfuzno razbuđivanje, poremećaj prehrane povezan sa spavanjem.
parasomnije koje se javljaju u REM fazama – RBD (REM behaviour disorder), izolirane paralize spavanja

Parasomnije su povezane s više okidača: stres, anksioznost, depresija, PTSP, određeni lijekovi, nepravilan raspored spavanja, rad u smjenama, nesanica, deprivacija spavanja, neurološka stanja (Parkinsonova bolest).

Nemirne noge i škripanje zubima ometaju vaš san?

Poremećaji pokreta povezani sa spavanjem

Poremećaji kretanja povezani sa spavanjem sastoje se od brojnih poremećaja koji pogađaju pacijente tijekom ili neposredno prije spavanja. Radi se o jednostavnim, stereotipnim pokretima koji ometaju san.

Neki se javljaju tijekom budnosti, kao što je sindrom nemirnih nogu, a drugi samo tijekom spavanja, kao što je periodični poremećaj pokreta udova i bruksizam povezan sa spavanjem (škripanje zubima). Potrebna je opsežna anamneza pacijenta, a često i pacijentovog partnera u krevetu, kako bi se odredili sljedeći koraci u smislu testiranja i liječenja. Sindrom nemirnih nogu najčešći je od ovih poremećaja, a simptome istoga može se uočiti kod poligrafije.

Upoznajte Vašeg neurologa

Zašto odabrati Polikliniku Došen?

Lokacije

Pronađite nas u
Zagrebu i Karlovcu

Individualan pristup

Razumijevanje i briga za
svakog pacijenta

Bez čekanja

Naručite se danas i obavite sve
u jednom danu

Moderna tehnologija

Opremljeni smo
suvremenim uređajima

25 godina iskustva

Uz 16 iskusnih liječnika
iz raznih grana medicine

Nalazi u 24h

Tumačenje uz doktore s dugogodišnjim iskustvom

Prvi pregled neurologa već za 55€

Poligrafija pregled - Cijena

Uobičajeni pregled za utvrđivanje neurološkog statusa sastoji se od utvrđivanja mentalnog statusa (razgovorom), motoričkih funkcija i ravnoteže, pregleda refleksa upotrebom refleksnog čekića, provođenja senzornog testa. Cijena prvog neurološkog pregleda je 55€, dok je cijena kontrolnog pregleda neurologa 50€.

U slučaju sumnje na apneju u snu liječnik će vas uputiti na neinvazivnu poligrafsku metoda. Cijena poligrafija (kućni uvjeti) iznosi 130€,
dok poligrafija s titracijom CPAP uređaja iznosi 220 €.

Pregled poligrafijom uključuje anamnezu (anamneza sadašnje bolesti, dosadašnje bolesti, obiteljska anamneza) i neurološki status.

U Poliklinici je moguće obaviti i druge moderne neurološke dijagnostike. Dostupne usluge možete pogledati na našem cjeniku.

Naručite se na pregled online već danas!

Kako Vam možemo pomoći?


Pon – Pet: 08 do 20h
Sub: Prema dogovoru

Način plaćanja

Gotovinsko plaćanje – u eurima
Bankovne kartice – bez kamata i naknada, putem POS uređaja
Virmansko plaćanje – putem žiro računa