Sve što trebate znati o koronarnoj bolesti i njenom liječenju

Koronarna bolest jedan je od najčešćih kardiovaskularnih problema koji pogađa milijune ljudi širom svijeta. Ova bolest nastaje kada se krvne žile koje opskrbljuju srčani mišić (koronarne arterije) suze ili začepe, što može dovesti do smanjenog protoka krvi, angine pektoris ili čak srčanog udara. Pravovremeno prepoznavanje simptoma i primjena odgovarajućih strategija liječenja koronarne bolesti ključni su za očuvanje zdravlja srca. U ovom članku detaljno objašnjavamo uzroke koronarne bolesti, rizične čimbenike, dijagnostičke metode te suvremene mogućnosti liječenja koronarne bolesti.

Što je koronarna bolest?

Koronarna bolest, poznata i kao koronarna arterijska bolest (KAB), nastaje kada plak, sastavljen od kolesterola, masnoća i upalnih stanica, sužava koronarne arterije. Ovo smanjenje protoka krvi može izazvati simptome poput boli u prsima, nedostatka daha ili umora. Prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koronarna bolest je vodeći uzrok smrti globalno, odgovorna za oko 9 milijuna smrtnih slučajeva godišnje.

Plak može biti stabilan ili nestabilan. Nestabilni plakovi mogu rupturirati, što dovodi do naglog začepljenja arterije i akutnog srčanog udara. Zato je pravovremeno dijagnosticiranje i liječenje koronarne bolesti od presudne važnosti.

Uzroci i rizični čimbenici

1. Ateroskleroza

Glavni uzrok koronarne bolesti je ateroskleroza, proces nakupljanja masnih naslaga unutar arterija. To dovodi do suženja lumena arterije i smanjenog protoka krvi.

2. Povišeni krvni tlak (hipertenzija)

Visok krvni tlak povećava opterećenje na arterije, uzrokujući oštećenja i ubrzanu aterosklerozu.

3. Povišeni kolesterol

Visoke razine LDL kolesterola i niske razine HDL kolesterola povećavaju rizik od stvaranja plaka.

4. Pušenje

Pušenje štetno djeluje na endotelsku funkciju krvnih žila i povećava vjerojatnost stvaranja krvnih ugrušaka.

5. Dijabetes i pretilost

Povišena razina šećera u krvi oštećuje krvne žile, a pretilost dodatno opterećuje srce.

6. Genetika i starija dob

Obiteljska povijest srčanih bolesti i starija dob povećavaju rizik od razvoja KAB-a.

Simptomi koronarne bolesti

Simptomi se razlikuju od osobe do osobe i mogu biti blagi ili izraziti:

• Angina pektoris – pritisak ili bol u prsima
• Kratkoća daha
• Umor i slabost
• Vrtoglavica ili nesvjestica
• U nekim slučajevima, srčani udar može biti prvi simptom

Prema Mayo Clinic, rani znakovi često se zanemaruju, što naglašava važnost preventivnih pregleda.

Dijagnostika koronarne bolesti

Za pravovremeno liječenje koronarne bolesti, ključno je točno postaviti dijagnozu. Moderna medicina koristi nekoliko metoda:

1. Elektrokardiogram (EKG)

Pomaže u otkrivanju abnormalnosti u srčanom ritmu ili promjena koje ukazuju na smanjen protok krvi.

2. Test opterećenja (stres test – ergometrija)

Procjenjuje kako srce reagira na fizički napor i otkriva područja smanjenog protoka krvi.

3. Koronarna angiografija

Invazivna metoda koja vizualizira krvne žile i omogućuje planiranje intervencija poput ugradnje stenta.

4. CT koronarografija

Neinvazivna metoda koja pruža detaljan prikaz koronarnog sustava.

5. Laboratorijski testovi

Mjerenje razina lipida, šećera u krvi i markera upale (CRP) pomaže u procjeni rizika. Referenca: PubMed – Recent Studies on CAD Treatment.

Liječenje koronarne bolesti

Liječenje koronarne bolesti može biti medikamentozno, intervencijsko ili kombinirano s promjenom životnih navika. Cilj je smanjiti simptome, poboljšati kvalitetu života i spriječiti komplikacije.

1. Promjene životnih navika

• Prehrana bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama
• Ograničenje unosa zasićenih masti i soli
• Redovita tjelesna aktivnost (150 minuta umjerene aktivnosti tjedno)
• Prestanak pušenja
• Kontrola tjelesne težine i stresa

2. Lijekovi

Lijekovi često uključuju:

• Statine za snižavanje kolesterola
• Beta-blokatore za smanjenje opterećenja srca
• Antikoagulanse i antitrombocitne lijekove
• ACE inhibitore i ARB za regulaciju krvnog tlaka

3. Intervencijske metode

• Angioplastika i ugradnja stenta – širenje suženih arterija
• Koronarna arterijska premosnica (CABG) – kirurško zaobilaženje blokade

4. Fizikalna terapija i kardiorehabilitacija

Kombinacija vježbi pod stručnim nadzorom smanjuje simptome, poboljšava funkciju srca i kvalitetu života. Izvori: ESC Guidelines 2020.

Preventivne mjere i preporuke stručnih organizacija

WHO i Europsko kardiološko društvo (ESC) naglašavaju važnost preventivnih mjera:

• Redoviti kardiološki pregledi
• Praćenje krvnog tlaka, lipida i šećera
• Rano uključivanje u programe kardiorehabilitacije
• Edukacija o prepoznavanju simptoma i kriznim mjerama

Česta pitanja (FAQ)

1. Može li se koronarna bolest izliječiti?

Koronarna bolest se ne može uvijek potpuno izliječiti, ali pravovremeno liječenje i promjene životnog stila značajno smanjuju rizik komplikacija. Izvor: Mayo Clinic.

2. Koja je uloga kardiorehabilitacije?

Kardiorehabilitacija poboljšava funkciju srca, smanjuje simptome i rizik od ponovnog srčanog udara. Referenca: ESC Guidelines.

3. Koje su najvažnije preventivne mjere?

Prehrana, tjelesna aktivnost, prestanak pušenja i redoviti pregledi ključni su za prevenciju i kontrolu bolesti. Izvor: WHO.

Zaključak 

Koronarna bolest jedan je od najčešćih i najozbiljnijih kardiovaskularnih problema današnjice. Nastaje suženjem ili začepljenjem koronarnih arterija, što može dovesti do smanjenog protoka krvi i povećanog rizika od srčanog udara. Među glavne rizične čimbenike ubrajaju se ateroskleroza, povišeni kolesterol, arterijska hipertenzija, dijabetes, pretilost, pušenje i genetska predispozicija. Pravodobna dijagnostika, promjene životnih navika, odgovarajuća terapija i po potrebi intervencijski zahvati značajno smanjuju rizik komplikacija i poboljšavaju kvalitetu života te smanjuju smrtnost. Stručne smjernice WHO-a i Europskog kardiološkog društva naglašavaju važnost preventivnih pregleda i individualnog pristupa svakom pacijentu.

Ako imate simptome poput bolova u prsima, kratkoće daha ili ste izloženi rizičnim čimbenicima, važno je reagirati na vrijeme. U Poliklinici Došen omogućujemo pregled invazivnog kardiologa dr. Denisa Došena, koji se dugi niz godina bavi liječenjem koronarne bolesti te izvodi koronarografije i ugradnju stentova. Također nudimo specijalistički pregled s detaljnim uvidom u ranije nalaze koronarografije za pacijente koji su pretragu već obavili, a žele drugo mišljenje i procjenu daljnje strategije liječenja. Pravodobno savjetovanje može biti ključan korak u očuvanju zdravlja srca.