Šećerna bolest tip 2 i srce – povezanost i rizici

Šećerna bolest tip 2 i srce usko su povezani jer povišena razina šećera u krvi dugoročno oštećuje krvne žile i povećava rizik od srčanih bolesti. 

Osobe sa šećernom bolešću imaju dvostruko veći rizik od razvoja kardiovaskularnih komplikacija u usporedbi s općom populacijom. 

U ovom članku objašnjavamo kako šećerna bolest utječe na srce, kako prepoznati rane znakove kardiovaskularnih problema te koje mjere mogu pomoći u prevenciji i zaštiti zdravlja srca.

Što je šećerna bolest tip 2 i kako utječe na srce

Šećerna bolest tip 2 je kronična metabolička bolest u kojoj tijelo ne koristi inzulin učinkovito (inzulinska rezistencija), što dovodi do povišene glukoze u krvi. Tijekom vremena, ta povišena razina glukoze oštećuje krvne žile, živce i organe, osobito srce.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti kod osoba sa šećernom bolešću. 

Oštećenje krvnih žila uzrokovano hiperglikemijom povećava rizik od:

  • Koronarne bolesti srca (angina pektoris, infarkt miokarda)
  • Zatajenja srca
  • Moždanog udara
  • Periferne arterijske bolesti

Zašto šećerna bolest povećava kardiovaskularni rizik

Kardiovaskularni rizik raste zbog kombinacije metaboličkih i vaskularnih promjena koje nastaju kao posljedica kronične hiperglikemije. Najvažniji mehanizmi uključuju:

  • Aterosklerozu – nakupljanje masnoća i kalcija na stijenkama krvnih žila
  • Upalne procese – dijabetes povećava razinu upalnih markera koji oštećuju endotel krvnih žila
  • Oksidativni stres – višak glukoze potiče stvaranje slobodnih radikala koji dodatno oštećuju stanice
  • Dislipidemiju – poremećaj masnoća u krvi (povišen LDL, snižen HDL)
  • Arterijsku hipertenziju – česta je kod osoba s dijabetesom, što dodatno opterećuje srce

Kombinacija navedenih čimbenika ubrzava starenje krvnih žila i povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

Najčešće kardiovaskularne komplikacije kod šećerne bolesti

  1. Koronarna bolest srca
    Kod osoba sa šećernom bolešću, koronarne arterije postaju sužene i tvrđe, što smanjuje dotok krvi u srce. To dovodi do angine pektoris (bolova u prsima) ili infarkta miokarda. 

Prema Europskom kardiološkom društvu (ESC), čak 68% osoba starijih od 65 godina sa šećernom bolešću umire od bolesti srca.

  1. Zatajenje srca
    Kronično opterećenje srca dovodi do slabljenja srčanog mišića. Studije pokazuju da osobe s dijabetesom imaju do 2,5 puta veći rizik od razvoja srčanog zatajenja u usporedbi s osobama bez dijabetesa.
  2. Moždani udar
    Povišen šećer i tlak oštećuju krvne žile u mozgu, povećavajući rizik od moždanog udara. Dijabetičari često imaju i sporiji oporavak nakon moždanog udara zbog oštećenja živčanog tkiva.
  3. Periferna arterijska bolest
    Smanjeni protok krvi u nogama i stopalima može uzrokovati bol, grčeve i, u težim slučajevima, rane koje teško zacjeljuju (dijabetičko stopalo).

Faktori koji dodatno povećavaju rizik

Faktor rizika Opis
Povišen krvni tlak Čest kod osoba s dijabetesom; dodatno oštećuje krvne žile.
Povišene masnoće (LDL) Potiču razvoj ateroskleroze.
Prekomjerna tjelesna težina Povećava inzulinsku rezistenciju i opterećuje srce.
Pušenje Sužava krvne žile i smanjuje razinu kisika u krvi.
Tjelesna neaktivnost Smanjuje osjetljivost na inzulin i pogoršava metabolički profil.

Kako prepoznati srčane probleme kod šećerne bolesti

Zbog oštećenja živaca (dijabetička neuropatija), simptomi bolesti srca kod osoba s dijabetesom mogu biti nejasni ili “tihi”. 

Umjesto klasične boli u prsima, simptomi mogu uključivati:

  • Umor i slabost
  • Kratak dah
  • Nelagodu u vratu, leđima ili čeljusti
  • Mučninu i vrtoglavicu

Redoviti kardiološki pregledi ključni su za rano otkrivanje komplikacija. U Poliklinici Došen možete obaviti EKG, ultrazvuk srca, test opterećenja (ergometriju) i laboratorijske pretrage.

Kardiološki pregled u našoj poliklinici: /usluge/kardioloski-pregled

Prevencija – kako smanjiti rizik od srčanih komplikacija

  1. Kontrola razine šećera u krvi
    Ciljano održavanje HbA1c vrijednosti (prema smjernicama ADA i ESC) ispod 7% smanjuje rizik od komplikacija.
  2. Zdrava prehrana
  • Povećajte unos povrća, voća s niskim glikemijskim indeksom i cjelovitih žitarica.
  • Smanjite unos zasićenih masti, soli i jednostavnih šećera.
  • Birajte zdrave izvore proteina poput ribe, mahunarki i piletine.
  1. Redovita tjelesna aktivnost
    Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno (npr. brzo hodanje, plivanje, vožnja bicikla).
    Kako vježbanje pomaže kod dijabetesa: /savjeti/tjelovjezba-dijabetes
  2. Lijekovi koji štite srce
    Određeni lijekovi za šećernu bolest, poput SGLT2 inhibitora i GLP-1 agonista, dokazano smanjuju rizik od srčanih bolesti.
  3. Redoviti liječnički nadzor
    Kardiolog i endokrinolog trebaju surađivati u praćenju stanja pacijenta. Savjetujemo i nutricionistički pregled s individualnim planom prehrane.
    Pregled kod endokrinologa: /usluge/endokrinolog

Dijabetes tip 2 i srce – smjernice stručnih organizacija

Prema ESC smjernicama za dijabetes i kardiovaskularne bolesti (2023.):

  • Svi bolesnici s dijabetesom trebaju procjenu kardiovaskularnog rizika barem jednom godišnje.
  • Treba ciljati na krvni tlak ispod 130/80 mmHg (ako se dobro podnosi).
  • LDL kolesterol održavati ispod 1,4 mmol/L kod visokorizičnih pacijenata.

FAQ – najčešća pitanja o dijabetesu tipa 2 i srcu

  1. Imaju li svi dijabetičari povećan rizik od srčanih bolesti?
    Da, iako stupanj rizika ovisi o trajanju bolesti, kontroli šećera u krvi, krvnom tlaku, razini masnoća i životnim navikama. Redovite kontrole i zdrav način života značajno smanjuju taj rizik.
  2. Mogu li se srčane bolesti kod dijabetičara spriječiti?
    U velikom broju slučajeva, da. Uz pravilnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i uzimanje propisanih lijekova, moguće je značajno smanjiti pojavu komplikacija.
  3. Koji su najbolji pregledi za rano otkrivanje srčanih problema?
    EKG, ultrazvuk srca (UZV srca), test opterećenja (ergometrija), laboratorijske analize (lipidogram, glukoza, HbA1c) i mjerenje krvnog tlaka. Preporučuje se redoviti pregled kod kardiologa barem jednom godišnje.

Zaključak

Šećerna bolest tipa 2 značajno povećava rizik od bolesti srca, ali uz pravodobnu dijagnozu, kontrolu šećera i stručni liječnički nadzor moguće je uspješno spriječiti komplikacije i očuvati zdravlje srca.

Zakažite pregled u Poliklinici Došen i uz podršku naših kardiologa i endokrinologa poduzmite korake prema boljoj kontroli dijabetesa i jačem, zdravijem srcu.

Utjecaj sporta na srčane bolesti

Sport i tjelesna aktivnost imaju značajan utjecaj na zdravlje srca te predstavljaju jedan od ključnih čimbenika u prevenciji i kontroli srčanih bolesti.

Centar za debljinu

Debljina se smatra jednim od vodećih svjetskih javnozdravstvenih problema i prestavlja kroničnu bolest u kojoj dolazi do štetnog nakupljanja masti u organizmu.

Naručite se na pregled već danas!

Zagreb

Karlovac

Naručite se na pregled online već danas!

Kako Vam možemo pomoći?