Reagirajte na vrijeme: Prepoznajte srčani udar!

Srčani udari jedan je od vodećih uzroka smrti diljem svijeta, pogađajući milijune ljudi svake godine. Kada dođe do srčanog udara, svaka sekunda je važna. Što brže osoba primi medicinsku pomoć, veće su šanse za preživljavanje i oporavak. Prepoznavanje simptoma srčanog udara, znanje kako reagirati u hitnim situacijama i razumijevanje načina prevencije bolesti srca može spasiti vaš život ili život vaših najbližih!

Što je srčani udar?

Srčani udar, medicinski poznat kao infarkt miokarda (IM), ozbiljno je i potencijalno smrtonosno hitno stanje koja nastaje kada je dotok krvi u dio srčanog mišića ozbiljno ograničen ili potpuno blokiran. Ova blokada nastaje zbog nakupljanja masnih naslaga, kolesterola i drugih tvari (koje se zajednički nazivaju plak) u koronarnim arterijama koje hrane i opskrbljuju srce. Kada dođe do blokade u arteriji, krv bogata kisikom ne može doći do pogođenog dijela srca, što uzrokuje oštećenje srčanog mišićnog tkiva. Ubrzo nakon začepljenja dijelovi srca počnu odumirati, a nepovratna oštećenja mogu nastati već nakon 30 minuta.

Koronarna bolest je stanje u kojem koronarne arterije postaju sužene zbog nakupljanja plaka. S vremenom, te naslage mogu puknuti, što dovodi do stvaranja krvnog ugruška koji potpuno prekida protok krvi kroz koronarne arterije. Drugi uzroci srčanog udara uključuju snažan spazam koronarne arterije, koji privremeno sužava krvnu žilu, te rjeđe, stanja poput spontane disekcije koronarne arterije (SCAD), rijetkog događaja pri kojem dolazi do pucanja stijenke arterije.

Kada posumnjati na srčani udar?

Nije svaki osjećaj  nelagode u prsima znak srčanog udara, ali uvijek je bolje biti oprezan nego zanemariti moguće upozoravajuće simptome! Moguće je zamijeniti rane znakove srčanog udara sa simptomima žgaravice, napetosti mišića ili anksioznosti. Međutim, ako je bol stalna, jaka ili popraćena drugim simptomima, ključno je odmah potražiti medicinsku pomoć.

Na srčani udar treba posumnjati kada osoba osjeti iznenadnu i intenzivnu bol u prsima koja ne prolazi s odmorom. Bol se može opisati kao pritisak, stezanje, stiskanje ili pečenje u središtu ili lijevoj strani prsa. Može se širiti i na druge dijelove tijela, poput ruku (posebno u lijevu ruku), ramena, vrata, donje čeljusti ili gornjeg dijela leđa. Bol se često pogoršava s tjelesnom aktivnošću i ne poboljšava se s odmorom, što je ključna razlika u odnosu na druge vrste boli u prsima.

Osim nelagode u prsima, simptomi poput izrazitog umora, kratkog daha, mučnine, povraćanja, vrtoglavice, hladnog znoja i nesvjestice trebali bi pobuditi sumnju na srčani udar. 

Simptomi srčanog udara kod žena mogu se razlikovati od klasičnih simptoma koji se češće javljaju kod muškaraca. Dok muškarci najčešće osjećaju snažnu bol u prsima, žene mogu imati suptilnije ili atipične simptome, zbog čega ih često ne prepoznaju na vrijeme. Kod žena se češće javlja vrtoglavica, bol u gornjem dijelu leđa, jak umor, trnci u rukama, osjećaj anksioznosti te povraćanje. Takvi atipični simptomi srčanog udara mogu se javiti i kod osoba s dijabetesom.

Osobe s postojećim rizičnim čimbenicima, poput povijesti srčanih bolesti, visokog kolesterola, visokog krvnog tlaka, pušenja, dijabetesa ili pretilosti, trebaju biti posebno oprezne. Ako se ovi simptomi iznenada pojave i traju dulje od nekoliko minuta, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć!

Simptomi srčanog udara 

Simptomi srčanog udara mogu se razlikovati ovisno o osobi no najčešći su:

1. Bol u prsima – najtipičniji simptom srčanog udara. Često se opisuje kao pritisak, stezanje, pečenje ili osjećaj težine u prsima. Može trajati nekoliko minuta te se prezentirati kao izrazito jaka bol.
2. Širenje boli – nelagoda ili bol se može proširiti na ruke (posebno lijevu ruku), leđa, vrat, čeljust ili gornji dio trbuha. Bol može biti tupa ili oštra te varirati u intenzitetu.
3. Kratkoća daha – može se javiti zajedno s boli u prsima ili neovisno o njoj, čak i pri mirovanju.
4. Hladan znoj – iznenadno znojenje bez očitog razloga, često praćeno osjećajem tjeskobe ili panike, može upućivati na srčani udar.
5. Mučnina ili povraćanje – osjećaj nelagode u želucu, ponekad pogrešno protumačen kao probavne smetnje ili trovanje hranom. Češće se javlja kod žena.
6. Vrtoglavica ili nesvjestica – može se javiti osjećaj slabosti, nesigurnosti ili čak gubitak svijesti.
7. Ekstremni umor – neobjašnjiva iscrpljenost koja može trajati danima ili se naglo pojaviti prije srčanog udara. Posebno čest simptom kod žena.

Što učiniti ako vi ili vaša voljena osoba doživite srčani udar?

Prepoznavanje simptoma srčanog udara samo je pola bitke; jednako je važno znati kako pravilno reagirati! Kada se sumnja na srčani udar potrebno je odmah reagirati, jer odgađanje medicinske pomoći može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući zatajenje srca ili smrt.

Nazovite hitnu pomoć odmah!

Prvi i najvažniji korak je odmah pozvati hitnu službu (194). Vrijeme igra presudnu ulogu, a medicinski tim može pružiti vitalnu pomoć već na putu do bolnice. Nemojte se sami voziti u bolnicu jer u slučaju kardiorespiratornog aresta niste u mogućnosti pružiti adekvatnu pomoć.

Držite osobu mirnom.

Dok čekate pomoć, osobu treba smiriti i ohrabriti da sjedi i miruje. Svaka fizička aktivnost može dodatno opteretiti srce i pogoršati stanje.

Dajte aspirin (ako je moguće).

Ako je osoba pri svijesti i može gutati, neka prožvače i proguta jednu tabletu običnog aspirina. Aspirin pomaže prorjeđivanju krvi i može spriječiti daljnje stvaranje krvnih ugrušaka.

Ako osoba izgubi svijest i prestane disati – odmah započnite s reanimacijom (CPR)!

Ako osoba izgubi svijest, položite ju na ravnu površinu i provjerite puls i disanje. Ako ne diše i nema puls, odmah započnite s masažom srca – pritiske izvodite snažno i brzo (100-120 pritisaka u minuti) u sredini prsnog koša. Nakon 30 kompresija prsnog koša slijede dva upuhivanja zraka usta na usta.

Brza reakcija može spasiti život! Nikada ne čekajte da simptomi prođu sami – reagirajte na vrijeme kako biste spriječili ozbiljne posljedice.

Dijagnoza srčanog udara

Dijagnoza srčanog udara započinje detaljnom procjenom simptoma pacijenta, medicinske povijesti i fizičkog pregleda. Kada se posumnja na srčani udar, ključno je prikupiti što više informacija kako bi se postavila točna dijagnoza i započelo liječenje što je prije moguće.

Prvi korak u dijagnosticiranju srčanog udara je procjena simptoma pacijenta. Uobičajeni simptomi poput bola u prsima, kratkog daha, mučnine ili vrtoglavice važni su indikatori mogućeg srčanog udara. Međutim, liječnici također uzimaju u obzir rizične faktore pacijenta, uključujući dob, spol, obiteljsku povijest srčanih bolesti, navike pušenja, krvni tlak, razinu kolesterola i postojeće bolesti poput dijabetesa.

Nakon što se pregledaju simptomi i medicinska povijest, provodi se niz testova kako bi se potvrdila dijagnoza. Najčešći test je elektrokardiogram (EKG), koji snima električnu aktivnost srca te tako može prepoznati znakove srčanog udara. Povišene razine određenih kardioloških biomarkera, poput troponina koji se otpušta u krv kod oštećenja srca, također su bitne za dijagnozu srčanog udara. 

Mogu se provesti dodatni testovi poput ehokardiografije (ultrazvuk srca) ili koronarne angiografije kako bi se vizualizirao protok krvi u koronarnim arterijama.

Liječenje srčanog udara

Liječenje srčanog udara fokusira se na obnavljanje protoka krvi do srčanog mišića, sprečavanje daljnjeg oštećenja i poboljšanje šansi za preživljavanje pacijenta. Pristup liječenju ovisi o težini srčanog udara, opsegu oštećenja srca i vremenu koje je prošlo od početka simptoma.

Kada utvrdimo srčani udar hitno se izvodi postupak koji se zove koronarografija, a u slučaju opstrukcije koronarne arterije i  perkutana koronarna intervencija (PCI). Tijekom ovog postupka, kateter se umetne u blokiranu koronarnu arteriju, a balon se napuše kako bi se proširila arterija. U arteriju se može postaviti stent (mali mrežasti tubus) koji održava arteriju otvorenom i sprječava ponovnu blokadu. PCI se obično izvodi unutar nekoliko sati od srčanog udara kako bi se ograničilo oštećenje srčanog mišića.

Za teže oblike koronarne bolesti ili ako PCI nije moguća, preporučuje se kardiokirurška revaskularizacija miokarda arterijskim premosnicama (CABG). CABG je vrsta kirurškog zahvata u kojem se krvna žila iz drugog dijela tijela koristi za zaobilaženje blokirane koronarne arterije, obnavljajući protok krvi u srce. 

Nakon ovih intervencija, pacijentima su obično propisani lijekovi poput beta-blokatora, ACE inhibitori i statini kako bi se pomoglo u upravljanju funkcijom srca, smanjenju krvnog tlaka i snižavanju kolesterola. U nekim slučajevima, pacijentima se mogu propisati antikoagulansi kako bi se spriječilo daljnje stvaranje ugrušaka. Kontinuirano praćenje u bolnici i naknadna skrb ključni su za sprječavanje komplikacija i osiguranje što potpunijeg oporavka srca.

Prevencija srčanog udara

Prevencija srčanog udara od ključne je važnosti za smanjenje smrti uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima. Iako nije moguće potpuno spriječiti sve srčane udare, zdrav način života i pravovremeno liječenje postojećih bolesti može značajno smanjiti rizik.

Jedan od najvažnijih koraka u prevenciji srčanog udara je kontrola krvnog tlaka. Visoki krvni tlak (hipertenzija) dodatno opterećuje srce i povećava vjerojatnost razvoja srčanih bolesti. Redovito praćenje, prehrana s niskim udjelom soli i tjelovježba su ključni za prevenciju razvitka arterijske hipertenzije.

Drugi ključni faktor u prevenciji srčanih udara je održavanje zdravih razina kolesterola. Visoki kolesterol, posebno povišene razine LDL (lošeg) kolesterola, doprinosi nakupljanju plaka u arterijama, što povećava rizik od blokada. Zdrava prehrana koja uključuje puno voća, povrća, cjelovitih žitarica i zdravih masti, uz redovitu tjelovježbu, može pomoći u smanjenju razine kolesterola. Za neke osobe, statini ili drugi lijekovi mogu biti potrebni za snižavanje kolesterola.

Prestanak pušenja također je ključan za prevenciju srčanih bolesti. Pušenje oštećuje krvne žile, povećava krvni tlak i smanjuje količinu kisika koja dospijeva do srca, sve što povećava rizik od srčanog udara. Prestati pušiti, čak i u kasnijim godinama, može značajno smanjiti rizik od srčanog udara i poboljšati ukupno zdravlje srca.

Redovita tjelesna aktivnost i održavanje zdrave tjelesne mase također su od presudne važnosti za prevenciju srčanih bolesti. Pretilost je značajan rizični faktor za srčani udar jer doprinosi povišenom krvnom tlaku, visokom kolesterolu i razvoju šećerne bolesti. 

Smanjenje stresa veoma je važno za prevenciju srčanih bolesti jer kronični stres doprinosi razvitku krvožilnih bolesti i hipertenzije.

Uz promjene u načinu života, osobe s postojećim rizičnim faktorima, poput dijabetesa ili obiteljske povijesti srčanih bolesti, trebaju blisko surađivati sa svojim liječnicima kako bi prevenirali srčani udar.

Redoviti pregledi, rana detekcija i liječenje stanja poput dijabetesa, visokog kolesterola i visokog krvnog tlaka mogu značajno smanjiti rizik od srčanog udara.

U našoj poliklinici nudimo sveobuhvatan pristup zdravlju srca, uključujući pregled invazivnog kardiologa, elektrokardiogram (EKG), Holter EKG-a, Holter tlaka (KMAT), ehokardiografiju (ultrazvuk srca) i ergometriju. Naš stručni tim, sastavljen od iskusnih i visoko kvalificiranih kardiologa, koristi najmoderniju medicinsku opremu kako bi pružio precizne dijagnoze i preporuke za daljnje liječenje. Uvijek smo usmjereni na individualni pristup pacijentima, osiguravajući da svaki pacijent dobije personaliziranu skrb i savjete temeljen na najnovijim medicinskim smjernicama. 

Nemojte čekati, kontaktirajte nas danas i poduzmite prvi korak prema zdravijem i dužem životu!