Pretilost i hipertenzija – dvostruki rizik za srce

Pretilost i hipertenzija predstavljaju dva najčešća i najsnažnija čimbenika rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila. Kada se jave zajedno, njihov učinak na organizam višestruko se povećava, što dovodi do ubrzanog oštećenja krvnih žila, srca, bubrega i mozga. 

U ovom članku objašnjavamo zašto pretilost i povišeni krvni tlak često idu ruku pod ruku, kako prepoznati rizične znakove te koje su najučinkovitije strategije za prevenciju i liječenje.

Što povezuje pretilost i hipertenziju

Pretilost se definira kao prekomjerno nakupljanje masnog tkiva koje negativno utječe na zdravlje. Najčešće se mjeri pomoću indeksa tjelesne mase (ITM), gdje vrijednosti iznad 30 kg/m2 ukazuju na pretilost. 

S druge strane, arterijska hipertenzija (povišeni krvni tlak) označava trajno povišene vrijednosti tlaka iznad 140/90 mmHg.

Brojna istraživanja pokazala su da osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju dvostruko veći rizik za razvoj hipertenzije u odnosu na osobe normalne težine. Masno tkivo, osobito ono u području trbuha, izravno utječe na regulaciju krvnog tlaka kroz nekoliko mehanizama:

• povećava volumen krvi i opterećenje srca

• potiče lučenje hormona koji zadržavaju natrij i vodu

• povećava otpornost krvnih žila (periferni vaskularni otpor)

• smanjuje elastičnost arterija

Drugim riječima, pretilost i hipertenzija međusobno se pojačavaju i stvaraju začarani krug koji povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

Kako pretilost utječe na krvni tlak

Kod osoba s pretilošću, srce mora pumpati više krvi kako bi opskrbilo sve dijelove tijela. Povećani volumen krvi i zadebljane stijenke krvnih žila uzrokuju trajno povišen tlak, stanje poznato kao arterijska hipertenzija.

Također, masno tkivo oslobađa tvari (adipokine i citokine) koje uzrokuju upalu i oksidativni stres, dodatno narušavajući funkciju krvnih žila.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), čak 60–70% osoba s povišenim krvnim tlakom ima i višak kilograma, a gubitak težine od samo 5–10% može značajno smanjiti vrijednosti tlaka.

Opstruktivna apneja u snu kao poveznica između pretilosti i povišenog tlaka

Osim što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, pretilost često dovodi i do razvoja opstruktivne apneje u snu (OSA). Riječ je o poremećaju disanja tijekom spavanja, kod kojeg dolazi do ponavljanih prekida disanja zbog suženja dišnih putova. 

Takvi prekidi uzrokuju pad razine kisika u krvi i česte mikrobuđenja, što dodatno opterećuje srce i krvne žile te dugoročno dovodi do povišenog krvnog tlaka.

Pravovremeno prepoznavanje i dijagnosticiranje apneje u snu ključno je za uspješno liječenje hipertenzije povezane s pretilošću.

Više o dijagnostici možete pročitati u tekstu o poligrafiji spavanja te se po potrebi naručiti na pregled somnologa.

Klasifikacija krvnog tlaka prema smjernicama ESC-a

Prema Europskom kardiološkom društvu (ESC), vrijednosti krvnog tlaka razvrstavaju se ovako:

• Optimalan tlak: ispod 120/80 mmHg

• Normalan tlak: 120–129 / 80–84 mmHg

• Visoko normalan tlak: 130–139 / 85–89 mmHg

• Hipertenzija 1. stupnja: 140–159 / 90–99 mmHg

• Hipertenzija 2. stupnja: 160–179 / 100–109 mmHg

• Hipertenzija 3. stupnja: 180 i više / 110 i više mmHg

Osobe s povišenim tlakom i povećanim opsegom struka (više od 94 cm kod muškaraca i 80 cm kod žena) spadaju u skupinu s najvišim rizikom za srčano-žilne bolesti.

Zdravstvene posljedice kombinacije pretilosti i hipertenzije

Kada su prisutne istovremeno, pretilost i hipertenzija ubrzavaju razvoj brojnih bolesti:

• Koronarna bolest srca (suženje krvnih žila koje opskrbljuju srce)

• Zatajenje srca – srce se s vremenom iscrpljuje zbog stalnog preopterećenja

• Moždani udar – posljedica oštećenja moždanih arterija

• Bubrežna insuficijencija – visoki tlak oštećuje bubrežne kapilare

• Metabolički sindrom – kombinacija pretilosti, hipertenzije, povišenih masnoća i inzulinske rezistencije

Sve ove komplikacije značajno skraćuju očekivani životni vijek i smanjuju kvalitetu života.

Kako prepoznati rizične znakove

Simptomi povišenog krvnog tlaka često su neprimjetni, pa mnogi ne znaju da imaju hipertenziju. Neki od mogućih znakova uključuju:

• glavobolje, osobito ujutro

• vrtoglavicu ili umor

• ubrzani rad srca (palpitacije)

• znojenje, crvenilo lica

• smetnje vida ili šum u ušima

Kod osoba s pretilošću dodatni znakovi rizika uključuju otežano disanje, umor pri manjem naporu i pojačano zadržavanje tekućine.

Snižavanje rizika – što zaista pomaže

Dobra vijest je da se i pretilost i hipertenzija mogu uspješno držati pod kontrolom. Cilj liječenja nije samo smanjenje težine, već i stabilizacija krvnog tlaka, šećera i masnoća u krvi.

1. Prehrana prilagođena srcu

Preporučuje se tzv. DASH dijeta (Dietary Approaches to Stop Hypertension) koja se temelji na:

• obilju voća, povrća i integralnih žitarica

• unosu ribe i nemasnih izvora proteina

• smanjenju unosa soli (manje od 5 g dnevno)

• ograničenju masne i pržene hrane

Namirnice poput banana, špinata i graha bogate su kalijem koji pomaže u snižavanju krvnog tlaka.

U Poliklinici Došen pacijenti kroz nutricionističko savjetovanje dobivaju individualne jelovnike za zdravu redukciju težine i kontrolu tlaka.

2. Redovita tjelesna aktivnost

Tjelesna aktivnost poboljšava rad srca, potiče cirkulaciju i pomaže pri gubitku suvišnih kilograma. Preporuke WHO-a glase:

• najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno (hodanje, bicikl, plivanje)

• ili 75 minuta intenzivne aktivnosti (trčanje, aerobik)

Važno je započeti postupno i konzultirati liječnika prije započinjanja vježbanja, osobito ako su vrijednosti tlaka visoke.

3. Kontrola stresa i sna

Kronični stres i nedostatak sna povećavaju lučenje hormona kortizola, što može pogoršati i pretilost i hipertenziju.

Tehnike opuštanja poput dubokog disanja, joge ili vođenih meditacija mogu pomoći u stabilizaciji tlaka i regulaciji apetita.

4. Ograničenje alkohola i prestanak pušenja

Pušenje oštećuje krvne žile, dok alkohol u većim količinama povisuje tlak i potiče debljanje. Ograničenje na 1 piće dnevno za žene i 2 za muškarce te potpuni prestanak pušenja značajno smanjuju rizik za srce.

5. Medicinska terapija

Ako promjene životnog stila nisu dovoljne, liječnik može preporučiti:

• Antihipertenzive (ACE inhibitori, beta-blokatori, blokatori kalcijevih kanala)

• Lijekove za mršavljenje kod teže pretilosti

• Kontrolu metaboličkih parametara (šećer, kolesterol, trigliceridi)

U Poliklinici Došen, terapija se propisuje individualno nakon detaljne dijagnostike i kardiološkog pregleda.

FAQ – najčešća pitanja

1. Može li mršavljenje sniziti krvni tlak?
   
   Da. Gubitak težine od samo 5–10% početne mase može sniziti tlak i do 10 mmHg. Često se uz mršavljenje može i smanjiti doza lijekova.

1. Kako prepoznati da tlak raste zbog pretilosti?
   
   Ako se vrijednosti krvnog tlaka povećavaju usporedo s porastom tjelesne mase, a nema drugih bolesti, vrlo je vjerojatno da je pretilost uzrok hipertenzije.

2. Je li dovoljno samo dijetom sniziti tlak?
   
   U blagim slučajevima da, ali kod dugotrajnog povišenog tlaka obično je potreban kombinirani pristup (prehrana + aktivnost + lijekovi).

3. Koliko često treba kontrolirati krvni tlak?
   
   Osobama s povišenim vrijednostima preporučuje se mjerenje najmanje jednom tjedno kod kuće i redovite kontrole kod liječnika svaka 3 do 6 mjeseci, ovisno o stabilnosti tlaka i terapiji.

4. Može li se visoki tlak potpuno izliječiti?
   
   U ranim fazama, osobito kada je uzrokovan pretilošću ili nezdravim navikama, krvni tlak se može normalizirati promjenama životnog stila. Kod kronične hipertenzije cilj terapije je održavanje tlaka u granicama normale i sprječavanje komplikacija.

Održavanje zdrave tjelesne težine i krvnog tlaka ključno je za dugoročno očuvanje zdravlja srca, jer zajedničkim djelovanjem pretilost i hipertenzija značajno povećavaju rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti.

Brinite o svom zdravlju na vrijeme. Naručite se na pregled u Poliklinici Došen i započnite svoj put prema snažnijem i zdravijem srcu.