Najčešći uzroci bolova u prsima i pravovremeno prepoznavanje simptoma

Bol u prsima jedan je od najčešćih simptoma zbog kojih pacijenti traže hitnu ili preventivnu medicinsku pomoć. Ova bol može biti uzrokovana različitim stanjima, od manje ozbiljnih problema poput probavnih smetnji do ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani udar. Pravovremeno prepoznavanje simptoma i procjena ozbiljnosti ključni su za sprječavanje komplikacija i pravovremeno liječenje. U ovom članku detaljno objašnjavamo najčešće uzroke boli u prsima, kako razlikovati simptome angine, te kada je nužno potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Što znači bol u prsima?

Bol u prsima nije jedna jedinstvena dijagnoza, već simptom koji može ukazivati na različite poremećaje. Prema Mayo Clinic, bol može biti:

• Oštra ili tupa
• Grčevita ili stežuća
• Povremena ili stalna
• Lokalizirana ili šireća

Uzrok boli određuje se prema lokaciji, trajanju, intenzitetu, kao i simptomima koji je prate.

Najčešći uzroci bolova u prsima

Bol u prsima može biti uzrokovana srčanim, plućnim, probavnim, mišićno-koštanim ili psihološkim stanjima.

1. Kardiovaskularni uzroci

Angina pectoris

Angina pectoris se često manifestira kao stežuća bol ili pritisak u prsima, obično iza prsne kosti, koja se može širiti u obje ruke (ne samo lijevu), vrat, čeljust ili leđa. Simptomi se javljaju u naporu i prolaze s odmorom.

Simptomi uključuju:

• Kratkoću daha
• Znojenje
• Mučninu
• Umor pri naporu

Uzrok angine pektoris je smanjen protok krvi kroz koronarne arterije, najčešće zbog ateroskleroze. Prema Europskom kardiološkom društvu (ESC), pravovremeno liječenje početnih simptoma smanjuje rizik od razvoja pravog srčanog udara.

Srčani udar (infarkt miokarda)

Srčani udar je hitno stanje koje nastaje kada dođe do potpunog začepljenja koronarne arterije. Bol je obično intenzivnija od angine, traje dulje od 20 minuta i ne popušta mirovanjem. Prateći simptomi uključuju znojenje, mučninu, vrtoglavicu i anksioznost.

Perikarditis

Upala srčane ovojnice (perikarditis) može uzrokovati oštru, probadajuću bol koja se pojačava pri dubokom udisaju ili ležanju. Bol se često smanjuje kad osoba sjedi i naginje se naprijed.

2. Plućni uzroci

• Plućna embolija – nagla bol u prsima, otežano disanje i ubrzan puls; hitno stanje, zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju. Izvor: WHO – Pulmonary Embolism
• Pleuritis (upala plućne ovojnice) – oštra bol pri disanju ili kašljanju.
• Pneumotoraks – kolaps pluća, izražena kratkoća daha i nagla bol u prsima.

3. Probavni uzroci

• Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) – žgaravica i bol iza prsne kosti, pogoršava se nakon obroka.
• Spazam jednjaka – osjećaj stezanja ili goruće boli.
• Pankreatitis ili žučni kamenci – bol se može širitiu prsni koš.

4. Mišićno-koštani uzroci

• Povrede prsnog koša ili rebara – bol pri pokretu ili pritisku.
• Upala mišića (miozitis) – bol lokalizirana, pojačava se pri pokretu.
• Sindrom kostokostalnog zgloba – tupa, lokalizirana bol.

5. Psihološki uzroci

• Anksioznost i napadi panike – bol u prsima, ubrzan puls, znojenje, osjećaj gušenja.
• Simptomi često nalikuju srčanim problemima, što zahtijeva medicinsku procjenu kako bi se isključili ozbiljni uzroci.

Kako razlikovati bol u prsima

Pravilna procjena simptoma ključna je za pravovremeno liječenje. Važno je obratiti pažnju na:

• Trajanje i intenzitet boli
• Povezanost s fizičkim naporom
• Prateće simptome: kratkoća daha, znojenje, mučnina
• Faktore rizika: pušenje, povišen tlak, povišen kolesterol, dijabetes, obiteljska anamneza

Ako bol traje više od 20 minuta, širi se u ruke, vrat ili čeljust, ili je popraćena znojenjem i mučninom, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć.

Dijagnostičke metode

Prema Mayo Clinic, dijagnostika uključuje:

1. Elektrokardiogram (EKG) – otkriva srčane abnormalnosti.
2. Test opterećenja (stres test) – procjenjuje srčanu funkciju pod naporom.
3. Ehokardiografija – vizualizira srčani mišić i funkciju zalistaka.
4. CT i MRI srca – detaljna slika srčanih struktura i protoka krvi.
5. Laboratorijski testovi – markeri srčanog oštećenja (troponin), lipidi, šećer u krvi.
6. Koronarna angiografija – invazivna metoda za detekciju suženja arterija.

Liječenje bolova u prsima

Liječenje ovisi o uzroku boli:

1. Srčani uzroci

• Angina pectoris simptomi: lijekovi poput nitroglicerina, beta-blokatori, statini kada je riječ o kroničnim tegobama.
• Infarkt miokarda: hitna intervencija – angioplastika i stent ili koronarna premosnica (CABG).

2. Plućni uzroci

• Antikoagulansi za plućnu emboliju
• Antibiotici za upale pluća
• Kirurške intervencije po potrebi

3. Probavni uzroci

• Lijekovi za smanjenje žgaravice (antacidi, PPI)
• Promjene prehrane i navika

4. Mišićno-koštani uzroci

• Fizikalna terapija
• Lijekovi protiv bolova
• Odmor i prilagođeni pokreti

5. Psihološki uzroci

• Terapija anksioznosti
• Tehnike relaksacije i meditacija
• Psihološko savjetovanje

Prevencija i preporuke stručnih organizacija

WHO i ESC preporučuju:

• Redoviti kardiološki pregledi
• Praćenje krvnog tlaka, šećera i kolesterola
• Prestanak pušenja
• Redovita tjelesna aktivnost i zdrava prehrana
• Kontrola stresa i anksioznosti

Najčešći uzroci bolova u prsima i liječenje

1. Angina pectoris

Angina pectoris je stanje u kojem srčani mišić dobiva premalo krvi zbog suženih ili blokiranih koronarnih arterija. Osoba osjeća stežuću bol ili pritisak u prsima, koji se može širiti u obje ruke, vrat ili čeljust.

Liječenje: Obično uključuje lijekove poput nitroglicerina koji brzo olakšava bol, beta-blokatora koji smanjuju opterećenje srca te statina koji pomažu u snižavanju kolesterola i sprječavaju daljnje sužavanje arterija. Uz lijekove, važna je i promjena životnog stila – zdrava prehrana, prestanak pušenja i redovita tjelesna aktivnost.

2. Infarkt miokarda (srčani udar)

Infarkt nastaje kada je protok krvi do dijela srčanog mišića potpuno blokiran, što dovodi do oštećenja ili smrti srčanog tkiva. Bol je obično intenzivna, dugotrajna i može se širiti u ruke, vrat, čeljust ili leđa.

Liječenje: Hitna intervencija je ključna. To može uključivati angioplastiku za otvaranje začepljene arterije, CABG (koronarna premosnica) za zaobilaženje blokade ili primjenu odgovarajućih lijekova. Također, nakon stabilizacije, pacijenti se uključuju u kardiorehabilitaciju kako bi spriječili ponovni infarkt.

3. Perikarditis

Perikarditis je upala ovojnice koja okružuje srce. Bol je obično oštra i probadajuća, a može se pogoršati pri dubokom disanju ili ležanju.

Liječenje: Obično se primjenjuju protuupalni lijekovi, kao što su ibuprofen ili kolhicin, te se preporučuje odmor i izbjegavanje fizičkog napora dok se upala ne smiri.

4. Plućna embolija

Plućna embolija nastaje kada krvni ugrušak blokira plućnu arteriju. Simptomi uključuju naglu, jaku bol u prsima, otežano disanje i ubrzan puls.

Liječenje: Ovo je hitno stanje. Primjenjuju se antikoagulansi kako bi se spriječilo daljnje stvaranje ugrušaka, a hospitalizacija je često nužna radi praćenja i dodatnih intervencija.

5. Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)

GERB je stanje u kojem se želučana kiselina vraća u jednjak, uzrokujući žgaravicu i bol iza prsne kosti. Bol može nalikovati srčanoj boli, što je važno razlikovati.

Liječenje: Obuhvaća antacide i lijekove za smanjenje želučane kiseline, te promjene prehrane i navika – izbjegavanje masne hrane, kofeina i velikih obroka neposredno prije spavanja.

6. Miozitis / povreda prsnog koša

Ova stanja uključuju upalu mišića ili povrede rebara i prsnog koša. Bol je lokalizirana, često pojačana pri pokretu ili pritisku.

Liječenje: Obuhvaća fizikalnu terapiju, analgetike za kontrolu boli, te odmor i izbjegavanje napornih aktivnosti dok se ozljeda ili upala ne povuku.

7. Anksioznost / napadi panike

Psihološki uzroci također mogu izazvati bol u prsima. Napadi panike često dovode do stezanja prsnog koša, ubrzanog pulsa, znojenja i osjećaja gušenja.

Liječenje: Uključuje psihoterapiju, tehnike relaksacije i mindfulness, kao i eventualno lijekove za kontrolu anksioznosti ako su simptomi teži. Također, edukacija o razlikovanju psiholoških i srčanih simptoma je važna.

Česta pitanja (FAQ)

1. Kada bol u prsima zahtijeva hitnu pomoć?

Ako bol traje duže od 20 minuta, širi se u ruke, vrat ili čeljust, ili je popraćena znojenjem i mučninom, odmah pozovite hitnu pomoć. Izvor: Mayo Clinic.

2. Koji su tipični simptomi angine?

Angina pectoris simptomi uključuju stežuću bol u prsima, kratkoću daha, znojenje, mučninu i umor pri naporu. Izvor: ESC Guidelines.

3. Kako razlikovati srčanu bol od probavne ili mišićne boli?

Srčana bol obično se širi u ruke, vrat ili čeljust i javlja se pri naporu ili stresu. Probavna bol povezana je s obrocima, a mišićno-koštana bol se pojačava pokretom ili pritiskom. Izvor: Mayo Clinic.

4. Može li anksioznost izazvati bol u prsima?

Da, napadi panike i anksioznost mogu izazvati bol u prsima nalik srčanim problemima, što zahtijeva medicinsku procjenu. Izvor: PubMed – Anxiety and Chest Pain.

Zaključak

Bol u prsima može imati mnoge uzroke – srčane, plućne, probavne, mišićno-koštane ili psihološke. Pravovremena procjena simptoma i dijagnostika ključni su za sprječavanje komplikacija, posebno kod srčanih uzroka. Prepoznavanje simptoma angine pectoris i drugih znakova visokog rizika omogućuje pravovremeno liječenje. Stručni izvori, uključujući WHO, ESC i Mayo Clinic, naglašavaju važnost preventivnih pregleda i edukacije pacijenata.

Ako povrememno osjetite bolove u prsima i sumnjate da je riječ o angini pectoris, kontaktirajte Polikliniku Došen i naručite se na pregled kod kardiologa kako biste pravovremeno prepoznali uzrok i dobili odgovarajuće liječenje.