Kardiovaskularni rizici i praktične mjere zaštite zdravlja

Kardiovaskularni rizici predstavljaju skup čimbenika koji povećavaju vjerojatnost razvoja bolesti srca i krvnih žila, poput infarkta miokarda, moždanog udara i ateroskleroze. Razumijevanje tih rizika ključno je za pravovremenu prevenciju i zaštitu zdravlja. 

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) (https://stampar.hr/hr/vase-zdravlje/javnozdravstveni-prioriteti-kardiovaskularne-bolesti ) kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu, ali se većina slučajeva može spriječiti prepoznavanjem i kontrolom rizičnih čimbenika.

U ovom članku razmatramo najvažnije kardiovaskularne rizike, njihove čimbenike te praktične korake za prevenciju, temeljene na suvremenim smjernicama Europskog kardiološkog društva (https://academic.oup.com/eurheartj/article/43/8/716/6472699 ) i vodećih zdravstvenih institucija.

Što su kardiovaskularni rizici?

Kardiovaskularni rizici označavaju sve okolnosti koje povećavaju mogućnost razvoja bolesti srca i krvnih žila. Ti rizici mogu biti:

• Neizmjenjivi (nemodificirajući) – na njih ne možemo utjecati (dob, spol, nasljedni faktori).
• Izmjenjivi (modificirajući) – na njih možemo djelovati promjenom životnih navika i liječenjem (pušenje, prehrana, tjelesna aktivnost, krvni tlak).

Kombinacija više rizičnih čimbenika značajno povećava ukupni rizik. 

Primjerice, osoba s povišenim krvnim tlakom, prekomjernom tjelesnom težinom i pušačkim navikama ima višestruko veći rizik od kardiovaskularne bolesti.

Glavni čimbenici rizika srčane bolesti

1. Povišeni krvni tlak (arterijska hipertenzija)

Jedan od najvažnijih čimbenika rizika srčane bolesti je visok krvni tlak. Arterijska hipertenzija opterećuje srce i krvne žile, ubrzava proces ateroskleroze i povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

Redovito mjerenje krvnog tlaka te kontrola prehranom, tjelovježbom i lijekovima (kada je potrebno) ključni su koraci u prevenciji.

2. Povišene masnoće u krvi (dislipidemija)

Povišene razine LDL kolesterola i triglicerida dovode do nakupljanja plaka u arterijama. Time se smanjuje protok krvi i povećava mogućnost začepljenja krvnih žila.

Prehrana bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama te ograničavanje zasićenih masti pomažu u snižavanju kolesterola.

3. Pušenje

Nikotin i ugljikov monoksid iz cigareta oštećuju krvne žile i smanjuju razinu kisika u krvi. Pušači imaju dvostruko veći rizik od razvoja koronarne bolesti srca u odnosu na nepušače. 

Prestanak pušenja donosi mjerljivo poboljšanje već unutar nekoliko mjeseci.

4. Pretilost i nepravilna prehrana

Prekomjerna tjelesna masa povezana je s arterijskom hipertenzijom, povišenim šećerom u krvi i dislipidemijom. Osobe s indeksom tjelesne mase (BMI) iznad 30 imaju značajno veći rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Mediteranska prehrana, bogata maslinovim uljem, ribom i svježim namirnicama, pokazala se kao najzdraviji prehrambeni obrazac prema istraživanjima objavljenim u The New England Journal of Medicine.

• Primary Prevention of Cardiovascular Disease with a Mediterranean Diet:
  
  https://www3.med.unipmn.it/papers/2013/NEJM/2013-04-04_nejm/nejmoa1200303.pdf 

5. Tjelesna neaktivnost

Nedostatak redovitog kretanja smanjuje učinkovitost srca, povećava rizik od pretilosti i šećerne bolesti te negativno utječe na krvni tlak. Preporuka ESC-a je barem 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno.

6. Šećerna bolest (dijabetes melitus)

Osobe s dijabetesom imaju dvostruko veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Kontrola šećera u krvi, uz pravilnu prehranu i terapiju, ključna je u smanjenju rizika.

7. Stres i psihosocijalni čimbenici

Kronični stres povećava razinu kortizola, povisuje krvni tlak i potiče nezdrave navike poput prejedanja ili pušenja. Tehnike opuštanja, meditacija i psihološka podrška mogu značajno pomoći u prevenciji.

Neizmjenjivi čimbenici kardiovaskularnog rizika

Kako prepoznati povećani kardiovaskularni rizik

Redoviti preventivni pregledi ključni su za ranu detekciju rizika. Poliklinike nude različite pakete kardioloških pregleda koji uključuju:

• Mjerenje krvnog tlaka i EKG
• Ultrazvuk srca i krvnih žila
• Laboratorijske pretrage (lipidogram, šećer, CRP)
• Procjenu BMI i opsega struka
• Savjetovanje s kardiologom

Prevencija kardiovaskularnih bolesti

1. Zdrava prehrana

Uravnotežena prehrana s naglaskom na:

• Svježe voće i povrće (barem 5 porcija dnevno)
• Integralne žitarice
• Ribu 2–3 puta tjedno
• Ograničen unos crvenog mesa i prerađene hrane
• Dovoljan unos tekućine (voda, biljni čajevi)

2. Redovita tjelesna aktivnost

Preporuke uključuju:

• Hodanje, plivanje, vožnju bicikla
• 30 minuta aktivnosti dnevno
• Kombinaciju aerobnih i vježbi snage

3. Prestanak pušenja

Podrška u prestanku pušenja može uključivati:

• Savjetovanje s liječnikom
• Nikotinsku nadomjesnu terapiju
• Grupe podrške

4. Kontrola krvnog tlaka i kolesterola

Redovito mjerenje i uzimanje propisane terapije smanjuju rizik srčanih komplikacija.

5. Upravljanje stresom

Tehnike koje pomažu:

• Duboko disanje i meditacija
• Dovoljno sna
• Ravnoteža između posla i odmora

Suvremene smjernice i stručni izvori

Prema ESC Guidelines on Cardiovascular Disease Prevention (2021) (https://academic.oup.com/eurheartj/article/42/34/3227/6358713 ) personalizirani pristup prevenciji, koji uključuje procjenu ukupnog rizika (SCORE2 kalkulator), predstavlja zlatni standard.

Mayo Clinic (https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/heart-disease/diagnosis-treatment/drc-20353124) i WHO (https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/cardiovascular-diseases-(cvds) ) također naglašavaju važnost ranog otkrivanja i promjene životnih navika kao ključne korake u smanjenju smrtnosti od srčanih bolesti.

FAQ – Najčešća pitanja o kardiovaskularnim rizicima

1. Kako mogu znati koliki je moj kardiovaskularni rizik?

Rizik se procjenjuje pomoću alata kao što su SCORE2 ili Framingham Risk Score, koji uzimaju u obzir dob, spol, krvni tlak, kolesterol i pušenje. 

Liječnik kardiolog može vam pomoći u izračunu i interpretaciji rezultata.

2. Je li kardiovaskularna bolest nasljedna?

Da, genetska predispozicija igra važnu ulogu. Ako u obitelji postoje slučajevi srčanog udara ili moždanog udara prije 60. godine, rizik je povećan. No, zdrav način života može znatno umanjiti taj rizik.

3. Mogu li smanjiti rizik i ako već imam povišeni tlak ili kolesterol?

Apsolutno. Promjenom prehrane, prestankom pušenja, redovitim vježbanjem i pridržavanjem terapije, rizik od komplikacija može se značajno smanjiti.

4. Koliko često trebam raditi kardiološki pregled?

Preporučuje se barem jednom godišnje napraviti osnovni kardiološki pregled, osobito ako imate jedan ili više čimbenika rizika srčane bolesti. 

Osobe s već dijagnosticiranom hipertenzijom, dijabetesom ili povišenim kolesterolom trebaju se kontrolirati i češće, prema savjetu liječnika.

5. Postoje li simptomi koji upozoravaju na povećan kardiovaskularni rizik?

U ranim fazama bolesti često nema izraženih simptoma, što čini preventivne preglede iznimno važnima. Ipak, upozoravajući znakovi mogu biti umor, otežano disanje, bol ili pritisak u prsima, ubrzan rad srca i oticanje nogu. 

Ako osjetite bilo koji od ovih simptoma, odmah se javite liječniku.

Zaključak

Kardiovaskularni rizici obuhvaćaju čimbenike koji utječu na zdravlje srca i krvnih žila, poput povišenog tlaka, kolesterola, šećerne bolesti, pušenja i stresa. Većinu njih moguće je kontrolirati zdravim navikama i redovitim liječničkim pregledima.

Prema smjernicama ESC-a i WHO-a, prevencija bolesti srca temelji se na ranoj dijagnozi i promjeni životnog stila. Briga o srcu počinje svakodnevnim izborima, zdravom prehranom, kretanjem i izbjegavanjem štetnih navika.

👉 Zakažite pregled u Poliklinici Došen i uz podršku naših kardiologa poduzmite korake prema jačem i zdravijem srcu.