Ateroskleroza: vodič kroz simptome, uzroke i preventivne mjere

Ateroskleroza je kronična bolest krvnih žila koja nastaje nakupljanjem masnih naslaga, kolesterola i upalnih stanica na unutarnjoj stijenci arterija. Ova bolest postupno sužava lumen arterija, smanjuje protok krvi i može dovesti do ozbiljnih komplikacija poput srčanog udara, moždanog udara i bolesti perifernih arterija. Ono što čini aterosklerozu posebno opasnom jest činjenica da često napreduje tiho, bez vidljivih simptoma, sve dok ne dođe do akutnog događaja.

Stručnjaci Mayo Clinic ističu da pravovremeno prepoznavanje bolesti i promjena životnih navika može značajno smanjiti rizik od komplikacija. Prevencija i edukacija pacijenata ključni su za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila, a kontinuirana medicinska kontrola omogućuje rano otkrivanje suženja arterija.

Što je ateroskleroza?

Ateroskleroza je proces u kojem se na unutarnjoj stijenci arterija postupno nakupljaju masnoće, kolesterol, kalcij i upalne stanice, formirajući plakove. Ti plakovi dovode do suženja lumena arterije, otežavajući normalan protok krvi. Osim toga, plak može postati nestabilan, rupturirati i izazvati stvaranje krvnog ugruška, što može rezultirati akutnim događajem poput srčanog udara ili moždanog udara.

Bolest može zahvatiti bilo koju arteriju u tijelu – od koronarne arterije koja opskrbljuje srce, do cerebralnih arterija koje opskrbljuju mozak, te perifernih arterija u nogama. Prema ESC smjernicama, rani stadiji ateroskleroze obično su bez simptoma, ali dugoročno mogu značajno povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti. Zbog toga se često naziva “tihim ubojicom srca”, jer osobe ne primjećuju promjene dok bolest ne uznapreduje.

Osim klasičnog suženja arterija, ateroskleroza može izazvati i promjene u elastičnosti krvnih žila, što dodatno povećava opterećenje srca i rizik od povišenog krvnog tlaka. Proces nastajanja aterosklerotskog plaka također uključuje upalu endotela, oksidaciju LDL kolesterola i aktivaciju imunološkog sustava, što sve zajedno doprinosi progresiji bolesti.

Uzroci i rizični čimbenici

Ateroskleroza nastaje kao rezultat kombinacije genetskih predispozicija, životnih navika i kroničnih bolesti. Rizični čimbenici su dobro istraženi i uključuju:

1. Povišeni kolesterol

Visoke razine LDL (“lošeg”) kolesterola potiču nakupljanje plaka na stijenkama arterija, dok niski HDL (“dobri” kolesterol) smanjuje sposobnost uklanjanja tih naslaga. Osobe s poremećenim lipidnim profilom imaju povećan rizik od razvoja ateroskleroze već u srednjoj dobi. Redovito praćenje kolesterola i primjena statina kada je potrebno smanjuje rizik od kardiovaskularnih događaja.

2. Arterijska hipertenzija

Visoki krvni tlak dugoročno oštećuje endotel, odnosno unutarnju sluznicu krvnih žila, čineći ih sklonijima nakupljanju plaka. Prema podacima WHO, hipertenzija je jedan od najvažnijih promjenjivih faktora rizika za aterosklerozu, a kontrola krvnog tlaka može značajno usporiti progresiju bolesti.

3. Pušenje

Pušenje cigareta povećava oksidativni stres, potiče upalne procese u arterijama i smanjuje funkciju endotela. Dugotrajni pušači imaju znatno veći rizik od razvoja ateroskleroze i srčanog udara u usporedbi s nepušačima. Čak i pasivno pušenje može doprinijeti oštećenju krvnih žila.

4. Šećerna bolest

Povišena razina glukoze u krvi uzrokuje oštećenje krvnih žila, ubrzava proces ateroskleroze i povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Osobe s dijabetesom tipa 2 posebno su sklone ranim komplikacijama poput bolesti koronarnih arterija. Kontrola šećera u krvi i primjena lijekova poput metformina mogu smanjiti rizik.

5. Pretilost i nezdrava prehrana

Pretilost povećava opterećenje srca, a prehrana bogata zasićenim mastima, transmasnim kiselinama i šećerom doprinosi povišenju LDL kolesterola. Redovita konzumacija voća, povrća, cjelovitih žitarica i zdravih masti dokazano smanjuje rizik od ateroskleroze.

6. Nedostatak fizičke aktivnosti

Sjedilački način života smanjuje sposobnost tijela da regulira razinu kolesterola i krvni tlak. Redovita tjelesna aktivnost poboljšava protok krvi, održava zdravu težinu i smanjuje rizik od metaboličkih bolesti koje doprinose aterosklerozi.

7. Genetska predispozicija i starija dob

Genetika igra značajnu ulogu – obiteljska povijest srčanih bolesti povećava rizik. Također, starenjem arterije gube elastičnost, što olakšava nakupljanje plakova. Stručni radovi objavljeni na PubMed potvrđuju da kombinacija ovih faktora značajno povećava vjerojatnost razvoja ateroskleroze.

Simptomi ateroskleroze

Ateroskleroza se često naziva “tihim ubojicom”, jer može dugo napredovati bez simptoma. Kada se simptomi pojave, ovise o zahvaćenim arterijama:

• Koronarne arterije: bol ili pritisak u prsima (angina), kratkoća daha, umor pri fizičkom naporu.

• Cerebralne arterije: vrtoglavica, problemi s govorom, slabost ili utrnulost u ekstremitetima, rani znakovi moždanog udara.

• Periferne arterije: bol u nogama pri hodanju (klaudikacija), hladne ruke ili noge, sporo zacjeljivanje rana.

Ponekad prvi znak ateroskleroze može biti srčani udar ili moždani udar, zbog čega je redovita kontrola faktora rizika ključna. Prema ESC smjernicama, rano prepoznavanje simptoma i intervencija značajno smanjuju rizik od ozbiljnih komplikacija.

Dijagnostika ateroskleroze

Dijagnosticiranje ateroskleroze uključuje kombinaciju kliničkog pregleda, laboratorijskih testova i slikovnih metoda, kako bi se utvrdila prisutnost i ozbiljnost plakova u arterijama.

Prvi korak je anamneza i fizikalni pregled, gdje liječnik procjenjuje faktore rizika, obiteljsku povijest bolesti i prisutnost simptoma. Iako mnogi pacijenti nemaju očite simptome u ranim stadijima, pažljiv pregled može otkriti znakove smanjenog protoka krvi ili visoki krvni tlak.

Laboratorijski testovi uključuju lipidni profil, razinu glukoze u krvi i CRP (marker upale). Povišeni LDL kolesterol i CRP ukazuju na povećani rizik od nakupljanja plaka, dok povišena glukoza može ukazivati na dijabetes ili inzulinsku rezistenciju, što dodatno ubrzava aterosklerozu.

Slikovne metode pružaju precizne informacije o stanju arterija. Najčešće korištene metode su:

• Doppler ultrazvuk – prikazuje protok krvi u perifernim arterijama i može otkriti suženja ili blokade.

• Ehokardiografija – omogućuje pregled srca, funkcije zalistaka i evaluaciju stvaranja plakova na uzlaznoj aorti i luku aorte

• CT ili MR angiografija – daju detaljan prikaz struktura arterija i nakupljenog plaka.

U nekim slučajevima, posebno kod sumnje na koronarnu bolest, koristi se koronarna angiografija, invazivna metoda koja precizno prikazuje stanje koronarnog protoka i omogućuje planiranje eventualne intervencije. Prema PubMed – Imaging in Atherosclerosis, kombinacija ovih metoda omogućuje pravovremeno otkrivanje bolesti i planiranje preventivnog ili terapijskog pristupa.

Prevencija ateroskleroze

Prevencija je ključna jer ateroskleroza često napreduje tiho, a komplikacije mogu biti ozbiljne i po život opasne. Stručne organizacije poput WHO i ESC Guidelines preporučuju sljedeće mjere:

Zdrava prehrana

Prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, nemasnim proteinima i zdravim masnoćama (npr. maslinovo ulje, orašasti plodovi) dokazano smanjuje rizik od ateroskleroze. Smanjenje unosa zasićenih masti, transmasnih kiselina i soli pomaže u kontroli kolesterola i krvnog tlaka.

Redovita tjelesna aktivnost

Minimalno 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno (npr. brzo hodanje, biciklizam, plivanje) poboljšava funkciju srca, snižava krvni tlak i razinu kolesterola, te smanjuje rizik od metaboličkih bolesti.

Održavanje zdrave težine

Prekomjerna tjelesna težina opterećuje srce i krvne žile te povećava rizik od hipertenzije i dijabetesa, koji ubrzavaju proces ateroskleroze. Cilj je održavati BMI u zdravom rasponu.

Prestanak pušenja i umjerena konzumacija alkohola

Pušenje potiče upalne procese u krvnim žilama i povećava oksidativni stres, dok prekomjerna konzumacija alkohola povećava tlak i razinu triglicerida. Prestankom pušenja značajno se smanjuje rizik od srčanih i moždanih događaja.

Redoviti pregledi i kontrola faktora rizika

Praćenje krvnog tlaka, lipidnog profila i šećera u krvi te redoviti kardiološki pregledi omogućuju rano otkrivanje ateroskleroze i pravovremeno liječenje. Stručnjaci naglašavaju da je kombinacija promjena životnog stila i praćenja kliničkih parametara najefikasnija strategija za prevenciju.

Komplikacije ateroskleroze

Ako se ateroskleroza ne prepozna i ne liječi, može dovesti do ozbiljnih komplikacija:

• Srčani udar – blokada koronarne arterije može izazvati oštećenje srčanog mišića.

• Moždani udar – ateroskleroza cerebralnih arterija može uzrokovati poremećaje u protoku krvi u mozgu.

• Bol u nogama i periferna arterijska bolest – otežano hodanje, hladne ekstremitete i sporo zacjeljivanje rana.

• Aneurizme – oslabljenje zida arterije može dovesti do njenog proširenja i rupture, što je životno opasno.

Prema WHO, ateroskleroza je glavni uzrok smrtnosti povezane s kardiovaskularnim bolestima u svijetu, stoga prevencija i rano liječenje imaju presudnu važnost.

Česta pitanja (FAQ)

1. Može li se ateroskleroza izliječiti?

Ateroskleroza se ne može potpuno ukloniti, ali pravovremene promjene životnog stila, lijekovi i medicinske intervencije značajno usporavaju napredovanje bolesti i smanjuju rizik od komplikacija. Izvor: Mayo Clinic.

2. Koji su rani simptomi ateroskleroze?

Rani simptomi ovise o zahvaćenim arterijama i često su blagi: bol u prsima, vrtoglavica, slabost ili bol u nogama pri hodanju. Često bolest prolazi tiho dok se ne pojave komplikacije. Izvor: ESC Guidelines.

3. Kako mogu prevenirati aterosklerozu?

Prevencija uključuje zdravu prehranu, redovitu tjelovježbu, prestanak pušenja, kontrolu tjelesne težine i redovite kardiološke preglede. Izvor: WHO.

4. Koji testovi su najvažniji za otkrivanje ateroskleroze?

Lipidni profil, krvni tlak, glukoza, EKG, Doppler ultrazvuk i angiografija ključni su za dijagnozu i procjenu rizika. Izvor: PubMed – Imaging in Atherosclerosis.

Zaključak

Ateroskleroza je kronična i često tiha bolest krvnih žila koja može dovesti do ozbiljnih kardiovaskularnih događaja poput srčanog i moždanog udara. Rizični faktori uključuju povišeni kolesterol, hipertenziju, pušenje, dijabetes, pretilost, nedostatak tjelesne aktivnosti i genetsku predispoziciju. Pravovremena dijagnostika, redoviti pregledi i promjene životnog stila ključni su za prevenciju. Stručne organizacije WHO i ESC naglašavaju da kombinacija zdrave prehrane, fizičke aktivnosti i kontrole faktora rizika značajno smanjuje rizik od komplikacija.

Ako imate faktore rizika za aterosklerozu ili primjećujete simptome poput bolova u prsima, vrtoglavice ili bolova u nogama, ne čekajte. Kontaktirajte Polikliniku Došen i naručite se na kardiološki pregled. Pravovremena dijagnoza i preventivne mjere mogu spasiti život i očuvati zdravlje srca i krvnih žila.