Šećerna bolest tip 2 i srce – povezanost i rizici
Šećerna bolest tip 2 i srce usko su povezani jer povišena razina šećera u krvi dugoročno oštećuje krvne žile i povećava rizik od srčanih bolesti.
Osobe sa šećernom bolešću imaju dvostruko veći rizik od razvoja kardiovaskularnih komplikacija u usporedbi s općom populacijom.
U ovom članku objašnjavamo kako šećerna bolest utječe na srce, kako prepoznati rane znakove kardiovaskularnih problema te koje mjere mogu pomoći u prevenciji i zaštiti zdravlja srca.
Što je šećerna bolest tip 2 i kako utječe na srce
Šećerna bolest tip 2 je kronična metabolička bolest u kojoj tijelo ne koristi inzulin učinkovito (inzulinska rezistencija), što dovodi do povišene glukoze u krvi. Tijekom vremena, ta povišena razina glukoze oštećuje krvne žile, živce i organe, osobito srce.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti kod osoba sa šećernom bolešću.
Oštećenje krvnih žila uzrokovano hiperglikemijom povećava rizik od:
- Koronarne bolesti srca (angina pektoris, infarkt miokarda)
- Zatajenja srca
- Moždanog udara
- Periferne arterijske bolesti
Zašto šećerna bolest povećava kardiovaskularni rizik
Kardiovaskularni rizik raste zbog kombinacije metaboličkih i vaskularnih promjena koje nastaju kao posljedica kronične hiperglikemije. Najvažniji mehanizmi uključuju:
- Aterosklerozu – nakupljanje masnoća i kalcija na stijenkama krvnih žila
- Upalne procese – dijabetes povećava razinu upalnih markera koji oštećuju endotel krvnih žila
- Oksidativni stres – višak glukoze potiče stvaranje slobodnih radikala koji dodatno oštećuju stanice
- Dislipidemiju – poremećaj masnoća u krvi (povišen LDL, snižen HDL)
- Arterijsku hipertenziju – česta je kod osoba s dijabetesom, što dodatno opterećuje srce
Kombinacija navedenih čimbenika ubrzava starenje krvnih žila i povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

Najčešće kardiovaskularne komplikacije kod šećerne bolesti
- Koronarna bolest srca
Kod osoba sa šećernom bolešću, koronarne arterije postaju sužene i tvrđe, što smanjuje dotok krvi u srce. To dovodi do angine pektoris (bolova u prsima) ili infarkta miokarda.
Prema Europskom kardiološkom društvu (ESC), čak 68% osoba starijih od 65 godina sa šećernom bolešću umire od bolesti srca.
- Zatajenje srca
Kronično opterećenje srca dovodi do slabljenja srčanog mišića. Studije pokazuju da osobe s dijabetesom imaju do 2,5 puta veći rizik od razvoja srčanog zatajenja u usporedbi s osobama bez dijabetesa. - Moždani udar
Povišen šećer i tlak oštećuju krvne žile u mozgu, povećavajući rizik od moždanog udara. Dijabetičari često imaju i sporiji oporavak nakon moždanog udara zbog oštećenja živčanog tkiva. - Periferna arterijska bolest
Smanjeni protok krvi u nogama i stopalima može uzrokovati bol, grčeve i, u težim slučajevima, rane koje teško zacjeljuju (dijabetičko stopalo).
Faktori koji dodatno povećavaju rizik
| Faktor rizika | Opis |
| Povišen krvni tlak | Čest kod osoba s dijabetesom; dodatno oštećuje krvne žile. |
| Povišene masnoće (LDL) | Potiču razvoj ateroskleroze. |
| Prekomjerna tjelesna težina | Povećava inzulinsku rezistenciju i opterećuje srce. |
| Pušenje | Sužava krvne žile i smanjuje razinu kisika u krvi. |
| Tjelesna neaktivnost | Smanjuje osjetljivost na inzulin i pogoršava metabolički profil. |
Kako prepoznati srčane probleme kod šećerne bolesti
Zbog oštećenja živaca (dijabetička neuropatija), simptomi bolesti srca kod osoba s dijabetesom mogu biti nejasni ili “tihi”.
Umjesto klasične boli u prsima, simptomi mogu uključivati:
- Umor i slabost
- Kratak dah
- Nelagodu u vratu, leđima ili čeljusti
- Mučninu i vrtoglavicu
Redoviti kardiološki pregledi ključni su za rano otkrivanje komplikacija. U Poliklinici Došen možete obaviti EKG, ultrazvuk srca, test opterećenja (ergometriju) i laboratorijske pretrage.
Kardiološki pregled u našoj poliklinici: /usluge/kardioloski-pregled
Prevencija – kako smanjiti rizik od srčanih komplikacija
- Kontrola razine šećera u krvi
Ciljano održavanje HbA1c vrijednosti (prema smjernicama ADA i ESC) ispod 7% smanjuje rizik od komplikacija. - Zdrava prehrana
- Povećajte unos povrća, voća s niskim glikemijskim indeksom i cjelovitih žitarica.
- Smanjite unos zasićenih masti, soli i jednostavnih šećera.
- Birajte zdrave izvore proteina poput ribe, mahunarki i piletine.
- Redovita tjelesna aktivnost
Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno (npr. brzo hodanje, plivanje, vožnja bicikla).
Kako vježbanje pomaže kod dijabetesa: /savjeti/tjelovjezba-dijabetes - Lijekovi koji štite srce
Određeni lijekovi za šećernu bolest, poput SGLT2 inhibitora i GLP-1 agonista, dokazano smanjuju rizik od srčanih bolesti. - Redoviti liječnički nadzor
Kardiolog i endokrinolog trebaju surađivati u praćenju stanja pacijenta. Savjetujemo i nutricionistički pregled s individualnim planom prehrane.
Pregled kod endokrinologa: /usluge/endokrinolog
Dijabetes tip 2 i srce – smjernice stručnih organizacija
Prema ESC smjernicama za dijabetes i kardiovaskularne bolesti (2023.):
- Svi bolesnici s dijabetesom trebaju procjenu kardiovaskularnog rizika barem jednom godišnje.
- Treba ciljati na krvni tlak ispod 130/80 mmHg (ako se dobro podnosi).
- LDL kolesterol održavati ispod 1,4 mmol/L kod visokorizičnih pacijenata.
FAQ – najčešća pitanja o dijabetesu tipa 2 i srcu
- Imaju li svi dijabetičari povećan rizik od srčanih bolesti?
Da, iako stupanj rizika ovisi o trajanju bolesti, kontroli šećera u krvi, krvnom tlaku, razini masnoća i životnim navikama. Redovite kontrole i zdrav način života značajno smanjuju taj rizik. - Mogu li se srčane bolesti kod dijabetičara spriječiti?
U velikom broju slučajeva, da. Uz pravilnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i uzimanje propisanih lijekova, moguće je značajno smanjiti pojavu komplikacija. - Koji su najbolji pregledi za rano otkrivanje srčanih problema?
EKG, ultrazvuk srca (UZV srca), test opterećenja (ergometrija), laboratorijske analize (lipidogram, glukoza, HbA1c) i mjerenje krvnog tlaka. Preporučuje se redoviti pregled kod kardiologa barem jednom godišnje.
Zaključak
Šećerna bolest tipa 2 značajno povećava rizik od bolesti srca, ali uz pravodobnu dijagnozu, kontrolu šećera i stručni liječnički nadzor moguće je uspješno spriječiti komplikacije i očuvati zdravlje srca.
Zakažite pregled u Poliklinici Došen i uz podršku naših kardiologa i endokrinologa poduzmite korake prema boljoj kontroli dijabetesa i jačem, zdravijem srcu.
Rana dijagnoza bolesti srca zahvaljujući ultrazvuku
Ultrazvuk srca jedan je od najvažnijih i najčešće korištenih neinvazivnih pregleda u modernoj kardiologiji
Važnost tjelesne aktivnosti za zdravlje srca
Tjelovježba i srce neraskidivo su povezani, a redovita fizička aktivnost jedan je od najvažnijih čimbenika
Prehrana koja štiti srce i najvažnije namirnice
Prehrana za srce ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja i prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
Kardiovaskularni rizici i praktične mjere zaštite zdravlja
Kardiovaskularni rizici predstavljaju skup čimbenika koji povećavaju vjerojatnost razvoja bolesti srca
Pretilost i hipertenzija – dvostruki rizik za srce
Pretilost i hipertenzija predstavljaju dva najčešća i najsnažnija čimbenika rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila.
Lijekovi za arterijsku hipertenziju – vrste i djelovanje
Lijekovi za arterijsku hipertenziju temelj su terapije kod osoba s povišenim krvnim tlakom.
LDL kolesterol – kako ga učinkovito sniziti
LDL kolesterol povećava rizik od srčanih bolesti. Saznajte kako ga učinkovito smanjiti i zaštititi svoje zdravlje.
Novo u Poliklinici Došen: Ziwig Endotest – revolucija u dijagnostici endometrioze
Endometrioza je jedno od najčešćih ginekoloških stanja koje pogađa žene u reproduktivnoj dobi
Što su miomi i kako ih liječimo?
Miomi su benigni tumori koji se razvijaju u mišićnom sloju maternice
Upala maternice – endometritis
Endometritis je medicinski naziv za upalu sluznice maternice, poznate kao endometrij

